U prvih nedelju dana otkako je postao šef Twittera, Ilon Mask je povukao nekoliko poteza koji bi mogli iz korena da promene ovu platformu – otpustio je polovinu radnika, rekao da će se oformiti odbor za moderaciju sadržaja, i kupovinu verifikacije za osam dolara mesečno.
Ovi potezi su samo „vrh ledenog brega“, jer se stiče utisak kao da Mask i više nego ranije ulazi u rasprave sa korisnicima, pa čak i javnim ličnostima kojima se ne sviđa u kom pravcu je Twitter krenuo (mada mnogi tvrde da je pitanje i da li i sam Mask zna kako će izgledati).
Stoga su danas i evroposlanici centrističke grupe Obnovimo Evropu su tražili da se u Evropskom parlamentu sasluša Mask da bi se više saznalo o njegovim namerama kao novog vlasnika Twittera i da bi se „podsetio svojih obaveza“.
Zbog svega toga, korisnici koji su frustrirani Maskovim odlukama traže alternativne društvene mreže – njih nema mnogo, ali čini se da je, bar za sada, najviše pažnje privukao Mastodon.
Šta je Mastodon?
Mastodon je platforma stara šest godina, i danas ima više od miliona aktivnih korisnika, od čega se više od polovina pridružila upravo u znak revolta protiv Twittera. Napravio ga je nemački programer Egon Ročko, a poznat je kao „federalizovana“, odnosno „decentralizovana“ društvena mreža – objedinjena je pod „kišobranom“ Mastodona, što je poznato kao „fediverzum“. Zbog toga što ne postoji jedan centar koji kontroliše sve što se na Mastodonu objavljuje, Mastodon neki zovu i „anti-tviter“.
To što je Mastodon „decentralizovan“, znači da se zapravo sastoji od hiljada manjih društvenih mreža organizovanih na serverima širom sveta, i kada preuzmete aplikaciju, zapravo možete da se prijavite na bilo koje od tih servera.
Servere vode oni koji su ih i pokrenuli – obično su u pitanju volonteri, ili ljudi koji dobijaju donacije putem Patreona ili neke slične platforme. S obzirom na to da su oni glavni na svom serveru, to znači i da sami mogu određivati pravila o tome ko može da mu se pridruži i koliko je stroga moderacija sadržaja.
Ukoliko želite, možete i sami pokrenuti sopstveni server, mada to ide malo teže. Sopstveni server podrazumeva da ga sami „hostujete“, što zahteva vebsajt, virtuelni računarski sistem povezan na internet i mejl provajdera. Takođe, neophodno je da na računar instalirate određene bezbednosne protokole i programske jezike.
Ako ne želite da osnujete sopstveni server već da se pridružete nekom od postojećih, pretraga vam je olakšana time što su serveri uglavnom stavljeni na „liste“ po tome da li se odnose na neku određenu lokaciju ili temu. Svi serveri su pristali na „Mastodontski sporazum“, koji podrazumeva „aktivnu moderaciju protiv rasizma, seksizma, homofobije i transfobije“.
Za koji god server da se prijavite, možete bez problema pratiti i korisnike na drugim serverima, a pošto je u pitanju sistem zasnovan na tome da ga vode volonteri, nemate plaćenih oglasa na svojoj početnoj stranici.
Kako pronaći ljude na Mastodonu?
Korisnička imena različita su od onih na Twitteru, i više nalikuju mejl adresi, gde je drugi deo zapravo server na koji ste se prijavili. Tako, na primjer, ukoliko se prijavite za server „mastodon.social“, a izabrali ste nadimak je „korisnik“, vaše korisničko ime biće: „@korisnik@mastodon.social“.