Orbita egzoplaneta koji se kreće oko zvezde u binarnom sistemu prvi put je prikazan u tri dimenzije. Zanimljiva stvar je to što se planeta kreće u orbiti koja je pod drugim uglom od orbite dve zvezde. Reč je o pojavi koja bi mogla dati informacije o nastanku planeta u sistemima s dve zvezde, piše Space.
Egzoplaneta GJ 896Ab (malo slovo znači planeta) otkrivena je u binarnom sistemu GJ 896AB (velika slova A i B znače da se radi o zvezdama), smeštenom na 20,3 svetlosne godine od Zemlje. Astronomi su kretanje binarnog sistema kroz svemir pratili pomoću seta radio teleskopa razmeštenog širom SAD-a pod imenom Very Long Baseline Arrayja (VLBA).
Grupa stručnjaka na čelu sa Salvadorom Curielom iz Nacionalnog autonomnog univerziteta u Meksiku (UNAM) otkrila je da se zvezda GJ 896A tokom kretanja svemirom – tetura. Ovo teturanje je uzrokovano orbitom planeta koji je 2,3 puta masivniji od Jupitera i koji jednu orbitu odradi u 284,4 zemaljska dana. Među planetom i njegovom zvezdom nalazi se centar mase pod imenom baricentar, a teturanje zvezde rezultat je njene putanje oko zajedničkog centra mase.
Ova tehnika prepoznavanja kretanja zvezda kroz svemir, kao i potencijalne devijacije, nosi ime astrometrija.
Astrometrija je trenutno jedini način na koji se u tri dimenzije mogu prezentovati orbite planetarnih sistema s više od jedne zvezde, s obzirom da astronomi mogu videti teturanje i orijentaciju orbita.
Nivo na kojoj se kreće planeta je, naglašava Space, neporavnat s nivoom orbite zvezda – pomak je intrigantnih 148 sepeni. „Ovo znači da se planet vrti oko glavne zvezde u suprotnom smeru od kretanja sekundarne zvezde“, rekla je Gisela Ortiz-León, astronom na UNAM-u i Institutu Max Planck za radio astronomiju u Nemačkoj, i članica tima naučnika.
Manje od četiri posto poznatih egzoplaneta nalazi se u binarnim zvezdanim sistemima. Ovaj nizak postotak uzrokovan je otežanim prepoznavanjem planeta u binarnim sistemima, kao i zbog toga što modeli predlažu da postojanje zvezde pratioca može skratiti i destabilizovati disk u kojem nastaju planete.
Problem pri formiranju ovakvog sistema je to što divovima treba od pet do 10 miliona godina kako bi kreirali sav plin iz akreacijskog diska koji ih okružuje, a trenutni modeli nalažu da bi takav disk u binarnom sistemu zbog razorne gravitacione sile koju stvara druga zvezda izdržao manje od milion godina. Nadalje, u slučaju GJ 896AB, obe su zvezde crveni patuljci, što znači da nemaju dovoljno sirovih materijala da formiraju divovske planete, prisutnost plinskog diva sugeriše da je on u slučaju dve zvezde nastao na drugačiji način.
„Dodatno proučavanje ovog i sličnih sistema moglo bi nam pomoći dobiti važne uvide u načine na koje nastaju planete u binarnim sistemima“, rekao je Sanchez-Bermudez.
Trenutno, tim rečeno, postoje dva modela prema kojima planete nastaju u binarnim sistemima – jedan se zove termirana fragmentacija diska, gde postoji jedna zvezda čiji disk u kojem se formiraju planete postaje gravitacijski nestabilan te se razbija u dva odvojena diska. Svaki od tih diskova formira dve zvezde i planete koji se kreću oko njih.
Drugi se model zove turbulentna fragmentacija. Prema njemu, turbulencija u izvornom oblaku plina dovodi do dve ili više guste koncentracije materijala koje se nezavisno urušavaju kako bi formirale zvezde i okolne planete.
Ovi će modeli morati u obzir uzeti nedavno otkrivenu neporavnatu orbitu GJ 896Ab, što znači samo jedno – koji god model bolje replikuje ovaj sistem, prihvati će se kao verovatnija teorija o načinu na koji binarni sistemi funkcionišu.