Ako ste fan The Legend of Zelda: A Link to the Past, Airoheart bi verovatno trebalo da vas zainteresuje.
Nazivanje Airoheart derivatom je možda malo prejako, ali ova avanturistička igra u retro stilu iz Pixel Heart Studio-a i Soedesco-a zaista nosi njegove inspiracije sa ponosom. Od početne scene, gde vas bestelesni glas doziva dok ste kod kuće, do njegove igre i napredovanja, ovo je A Link to the Past do kraja. Je li to loša stvar? Ne baš: A Link to the Past je jedna od naših omilјenih igara i oduvek smo želeli priliku da je igramo po prvi put. Sada to možemo.
Šalu na stranu, Airoheart ima dovolјno njegove sopstvene ličnosti da stane na njegove sopstvene noge. Nјena priča se veoma razlikuje od klasične Super Nintendo igre, na primer. Vi ste titular Airoheart i, kao što je često slučaj, na vaša ramena pada da pokušate da spasete svet. Ovog puta, pretnja protiv koje se suočavate je vaš rođeni brat, vođa zle sekte, koji ima plan da oslobodi drevno zlo na svet. Ali istražujući svet, otkrivajući skrivene relikvije i korisne alate, možete da ga srušite. U svakom slučaju, nadamo se.
Takođe je malo teži od A Link to the Past. Ako ste igrali A Link to the Past kao dete, Airoheart se oseća kao čvršća verzija za odrasle. Neprijatelјi su neumolјiviji, a vi ćete se brže susresti sa jačim protivnicima. Čak i mali neprijatelјi za koje biste pretpostavili da su bezopasni – poput osa, koje izviru iz žbunja koje udarite mačem – mogu da vam oduzmu veliki deo vašeg zdravlјa. I tako, sa samo tri srca na vašem imenu na početku, vrlo je lako biti izbrisan ako nemate dovolјno pameti.
Takođe je lako zalutati u oblast u kojoj još uvek ne bi trebalo da budete. Dok su na nekim lokacijama postavlјene uobičajene blokade puteva – kamenje koje ne možete odmah da podignete dok ne nabavite novu opremu, na primer – postoji mnogo otvorenog prostora, a pokušaji da se orijentišete u Airoheart-ovoj beskorisno uvećanoj mapi može da potraje. Međutim, kada nađete vaš put, ponovo ste na poznatoj teritoriji. Napredovaćete kroz Airoheart dovršavajući niz tamnica, ispunjenih zagonetkama, škrinjama i čudovištima. Oh, i u svakom od njih postoji boss kojeg treba poraziti.
I tako, dok Airoheart poduzima neke male korake da bi bio sopstvena stvar, nema ničega što ga zaista razdvaja od njegovih inspiracija. Da li je to tako loša stvar? Na kraju krajeva, A Link to the Past sada je star više od 30 godina, ali je i dalјe omilјeni klasik. Odigrati nešto toliko slično da izazove onaj topli osećaj nostalgije je prilično lepo, iskreno. Airoheart možda neće ponovo izmisliti točak, ali i ne mora.