Smatra se da više od pola ljudi na planeti živi u gradovima. Čak je veoma izražen i lako uočljiv trend migracije stanovništva iz ruralnh krajeva u veće gradove, za koje se smatra da će pružiti bolji životni standard: veće plate, bolje uslove života, raznovrsniju hranu i proširenje društvenih kontakata.
Nije lako biti efikasan ako imaš malo resursa.
Međutim, kako gradovi rastu i razvijaju se, nije teško primetiti ni neke od nevolja koje su zadesile gradove kojima preti prenaseljenost. To su nevolje u vidu zagađene životne sredine, otežanog odvijanja saobraćaja, a sa tim u vezi uvek se pojave i veliki zdravstveni problemi.
Prevazilaženje problema sa kojima se suočava moderna urbanizacija i infrastruktura, gotovo uvek ide u smeru implementiranja modernih, pametnih tehnologija u cilju olakšavanja života i održivog razvoja gradova. Ovaj tekst, posvetićemo upravo tim tehnologijama, od kojih se u budućnosti očekuje mnogo.
Šta su zapravo “pametni gradovi”?
Osnovu gradova koji gledaju u budućnost čine internet tehnologije i inteligentni uređaji. Primena širokog spektra aplikacija treba da obezbedi “pametnu” infrastrukturu u skoro svim oblastima, kao što su održiva i štedljiva električna energija, saobraćaj, javni servisi, vodosnabdevanje ili kada obično, ulično osvetljenje LED tehnologije zamene.
Posmatrano sa aspekta upravljanja i obrade svi tih podataka, višeslojnu IoT (internet of things) arhitekturu čini nekoliko parametara koji su u odnosu međusobnog nadopunjavanja:
- Parametar merenja i očitavanja podataka. Svi mi i naše svakodnevne aktivnosti ostavljamo digitalni trag u svetu.
- Umrežavanje i pristup podacima,
- Skladištenje podataka u internet infrastrukturi,
- Primenjivi sloj infrastrukture – krajnji proizvod i dostupnost informacija.
U svetu već postoji veći broj platformi koje se koriste za izgradnju “IoT” rešenja. Među najpoznatijima su svakako Microsoft, Azure, Amazon, HP Helion, Oracle Cloud i druge.
Na koje to načine gradovi postaju pametni i efikasniji?
1. Energija se pametnije raspoređuje i troši
Pametna potrošnja energije se skoro uvek usko posmatra sa uštedom energije. Privatne, stambene i komercijalne zgrade u velikim gradovima, naročito onim prenaseljenim, moraju da štede energiju uloženu u osvetljenja ili u prikupljanje i analizu podataka.
Pametno raspoređivanje energije je deo pametnog napretka svih urbanih područja a verovatno najlakši način da se na ta vrata uđe predstavlja pametno i štedljivo LED osvetljenje, kako u zgradama tako i na ulici, jer se štedljive sjalice mnogo više isplate i novčano (tokom određenog predioda), ne zagađuju okolinu i imaju širok spektar primene.
Još neki od zanimljivih načina da se energija ispravno troši jesu i upotreba solarnih panela, korišćenje snage vetra (pomoću vetenjača) i prelazak na električna vozila. Aktivno praćenje i smanjivanje rasute energije ultimativno dovodi do smanjenja zagađenja i povećanju efikasnosti različitih vidova ljudske delatnosti, jer gradovi će biti sve više i više naseljivani.
2. Javni prevoz koji funkcioniše besprekorno
Već postoje tehnologije koje podržavaju život u gradu!
Iako se mahom radi o tehnologijama koje su u povoju ili onima koje zahtevaju veća ulaganja kako bi zaživela, istina je – tehnologije koje čine život u prebukiranim gradovima već su ugledale svetlost dana. Radi se o nekoliko rešenja za prevozna sredstva, aplikacija za pametnu saobraćajnu signalizaciju i pronalazak parking mesta.
Razmislimo malo o tome koliko je teško naći parking u velikim gradovima. A sada, ako znamo da i pored ogromnog broja parking mesta, i dalje nemamo velike šanse da pronađemo jedno slobodno, zamislite samo šta svi ti automobili čine našim plućima i vazduhu.
Jedno od rešenja je da se smanji upotreba automobila, a da se kao svakodnevni vid transporta koriste železnica i/ili javni gradski prevoz. Međutim, nisu sve zemlje blagoslovene rešenjima koja su lako primenjiva…
Osim održivijeg načina prevoza, pametno uređenje transporta uključuje i praćenje semafora i parkinga, posebim kamerma i signalizacijom koja bi uštedela vreme i predupredila bilo kakve nezgode. Svi bi na vreme imali informaciju o polasku i prispeću prevoza, na vreme bi stizali do destinacije i ne bi upadali u gužve. Gradovi bi bili bolje povezani, poslovi bi se efikasnije obavljali…
3. Brz pristup informacijama i laka manipulacija podataka
Pod lakom manipulacijom podataka pre svega se misli na prestanak važenja one stare “fali papir” maksime, po kojoj je narod sa naših prostora tako dugo živeo i smatrao je normalnom. Već jako dugo se radi na složenim algoritmima i aplikacijama koje poput Coud-a baštine i čuvaju sve informacije o građanima.
Poenta bi bila stavljanje tih podataka u laku dostupnost institucijama koje pokažu potrebu da njima; slično kao kada odemo da produžimo ličnu kartu, pasoš, kupimo lek ili zakažemo pregled kod lekara.
Te aplikacije biće sposobne da bolje i proaktivno analiziraju sve podatke o ljudima i da im dodele određeni digitalni potpis, trag o postojanju u vremenu. Ovo bi takođe značilo da se u upotrebu stave i nove aplikacije i uređaji koji će ljudima omogućiti efikasnije učešće u javnom snalaženju.
Evropa predvodi pametne gradove
Evropa je vodeća po pitanju razvoja pametnih gradova i konkursa na kojima mladi naučnici izlažu svoja rešenja za pametnu budućnost, a Amsterdam je samo jedan od primera proaktvinog podsticanja zemlje i naroda da razvijaju tehnologije za pametne gradove, koji godišnje državi štede i po nekoliko stotina miliona evra.
Pariz je najbolji primer uspešne primene električnog automobilizma i GPS praćenja parkirališta – dok u tome preti i London da mu se pridruži, i to na veoma visokom nivou.
Preko okeana, u Americi, sve se veća pažnja posvećuje zaštiti od kriminaliteta, pa je tako
Njujork uveo tehnologije koje detektuju pucnjavu u nekim policijskim upravama, ili se u semafore ugrađuju kamere koje prate pešački saobraćaj i preusmeravaju automobile tokom “špica”, ako bi se smanjile gužve i izbegle nesreće.
Ostaje da se vidi kada će se i na koji način početi sa primenom pametnih tehnologija u našoj zemlji. Uslova i resursa ima, naročito u prirodnim bogatstvima koja su idealna podrška održivom razvoju.