OpenAI, istaknuta entitet u svetu veštačke inteligencije (AI), doživeo je značajan pad internet saobraćaja u periodu od samo tri meseca. Mesečni broj posetilaca organizacije smanjen je sa impresivnih 959,5 miliona na 780,1 milion, što predstavlja pad od 18,7%. Takvi podaci ističu promenljivu prirodu online saobraćaja i pokazuju da čak ni AI divovi koji imaju podršku od strane Microsofta nisu imuni na nagli pad saobraćaja.
Ove statistike o saobraćaju dolaze od SimilarWeb-a, platforme za digitalnu marketinšku inteligenciju koja pruža uvide u saobraćaj na web sajtovima, rangiranje i angažovanje korisnika. Sa sposobnošću praćenja milijardi veb stranica, SimilarWeb se etablirao kao vodeći alat za marketare, istraživače i preduzeća koja žele da procene svoju online prisutnost ili ocene konkurenciju.
Šta bi moglo uzrokovati ovakav nagli pad saobraćaja? Jedna teorija može biti da korisnici jednostavno pristupaju uslugama GPT-3.5 i GPT-4 sa drugih izvora. Bing bi se činio kao najocigledniji kandidat, ali to se čini da nije slučaj, jer je saobraćaj za Bing takođe opao, ali se čini da se održava nešto bolje nego kod OpenAI-ja.
Naravno, postoji mnogo AI platformi koje se takmiče sa ChatGPT, bilo neizravno ili čak koristeći ChatGPT API-jeve da bi ponudile svoje usluge. Na primer, korisnici koji žele koristiti AI generator za pisanje mogli bi se okretati Jasper AI. Druge značajne usluge koje nude generativnu AI uključuju startap You.com. Ipak, čak i ove kompanije zajedno ne bi trebale značajno uticati na brojke OpenAI-a.
Čak i Google Bard, koji je objavljen u februaru 2023. godine, i Meta Llama 2, koji je objavljen u julu 2023. godine, još uvek nemaju velike potrošačke aplikacije koje bi mogle odvlačiti saobraćaj sa OpenAI-a.
Za sve razgovore o OpenAI-u i novom Bing-u kao Google „ubici“, i dalje se čini da korisnici više vole pretraživač koji prioritetno linkuje ka veb sajtovima u odnosu na čistu generativnu AI interakciju. Google se čini prilično nezahvaćenim od strane OpenAI-a, dok je situacija kod Bing-a drugačija.
Čak i Google možda želi uzeti ove brojke u obzir pre nego što uvede previše AI funkcija koje potpuno zamenjuju stranicu sa rezultatima pretrage na koju su ljudi navikli.
Drugi problemi sa OpenAI-jem mogu biti visoka cena. 20 dolara mesečno za korisnike u Severnoj Americi i Evropi možda ne deluje kao velika cifra, ali za korisnike u većem delu Afrike i Azije, to može biti nepristupačan luksuz. Takođe, OpenAI ima nedovoljno korisničko sučelje. Za razliku od Google-a i Bing-a, ne možete jednostavno uneti jedan reč URL-a i doći do polja za pretragu, korišćenje platforme zahteva nekoliko koraka.
Korisnici takođe mogu biti iscrpljeni primanjem obaveštenja za veliki procenat svojih upita:
Izazovi vezani za ograničenja trening skupa iz septembra 2021. godine mogu biti prevaziđeni korišćenjem dodataka, procesa koji nije očigledan korisnicima koji nisu duboko uronjeni u svet veštačke inteligencije. Pojam dodataka sam po sebi zahteva određeno tehničko poznavanje da bi se razumeo, a ovaj dodatni sloj složenosti može udaljiti veliki segment društva.
Konačno, moglo bi se jednostavno dogoditi da je sa svim pomamom oko Generativne veštačke inteligencije, bilo neizbežno da će doći do opadanja interesovanja i saobraćaja. Na kraju krajeva, prema Amaraovom zakonu, „Tendencija je da precenimo efekat tehnologije na kratki rok i podcenimo efekat na dugi rok.“ Pravila za veštačku inteligenciju nisu drugačija, stanje industrije eksponencijalno raste prema Ray Kurzweil-ovom Zakonu ubrzanog napretka, i ovaj kratkoročni pad saobraćaja može biti nevažan u širem kontekstu kako će veštačka inteligencija transformisati društvo.