Blockchain je distribuirana, decentralizovana digitalna knjiga transakcija. Ova knjiga se uveliko umnožava i distribuira preko mreže računara na pomenutom blockchainu.
Tehnički, blockchain može da posluži kao decentralizovani način za skladištenje informacija. Zbog distribuirane prirode blockchaina, to je sistem koji je praktično nemoguće prevariti, hakovati ili izmeniti.
Bitcoin (BTC), kao što možda znate, bila je prva kriptovaluta koja je bila zasnovana na blockchainu. Brzo je prihvaćen u kripto zajednici jer je omogućio da se podaci javno dele među korisnicima, omogućavajući učesnicima unutar mreže da nezavisno verifikuju i validuju transakcije.
Svaki blok u blockchainu se sastoji od transakcija. Svaki put kada se dogodi nova transakcija, zapis o tome se dodaje u knjigu svakog učesnika. Stoga se ova vrsta decentralizovane baze podataka naziva tehnologija distribuirane knjige ili DLT. Blockchain je vrsta DLT-a, a transakcije se snimaju putem heša (kriptografskog potpisa).
Ukratko rečeno, DLT-ovi uklјučuju različite tehnologije i okvire koji omogućavaju distribuirani dizajn. Dve istaknute paradigme su blockchain bez dozvole i sa dozvolom, o čemu ćemo detalјnije raspravlјati u ovom članku.
Šta je dozvolјeni blockchain?
Dozvolјeni blockchain su blokovi koji su zatvoreni ili imaju sloj kontrole pristupa. Ovaj dodatni sloj bezbednosti omogućava učesnicima samo da obavlјaju radnje za koje su ovlašćeni.
U dozvolјenom blockchainu, korisniku bi bila potrebna dozvola vlasnika mreže da postane deo navedene mreže. Tehnički, korisnik može da pristupi, čita i piše informacije o blockchainu samo ako mu je dat pristup. Privatni blockchain sa odobrenjem definiše uloge koje diktiraju kako svaki učesnik može da doprinese blockchainu i čemu može da pristupi.
Dozvolјeni blockchain takođe podržava prilagođavanje. Dakle, provera identiteta takođe može da se uradi da bi se lјudi pustili u mrežu sa odobrenjem, umesto da vlasnik mreže odobri svakog korisnika. U idealnom slučaju, korisnici bi i dalјe mogli da obavlјaju samo određene aktivnosti u mreži, na osnovu dozvola koje je odredio blockchain.
Takođe se ponekad nazivaju „privatni blockchain“ ili „dozvolјeni sandbox-ovi“, dozvolјeni blockchain se smatra delimično decentralizovanim. To je zato što je, za razliku od Bitcoin-a, mreža distribuirana među poznatim učesnicima.
Dobar primer blockchaina sa odobrenjem je Ripple, koja je velika kriptovaluta koja podržava uloge zasnovane na dozvolama za učesnike u mreži. Mnoga preduzeća preferiraju mreže sa odobrenjem blockchaina jer dozvolјavaju administratorima mreže da konfigurišu podešavanja i postavlјaju ograničenja po potrebi.
Kako blockchain konsenzus funkcioniše na odobrenom blockchainu?
Dozvolјeni blockchain ne koristi slične modele konsenzusa kao blockchapvi bez dozvole. Tipično, organizacije koje koriste odobrene blockchainove koriste modele kao što su praktična vizantijska tolerancija grešaka (PBFT), federalni i kružni konsenzusi.
- PBFT konsenzus: PBFT je konsenzus algoritam zasnovan na glasanju. U ovom modelu, sigurnost mreže je zagarantovana sve dok se potreban minimalni procenat čvorova ponaša pošteno i ispravno radi.
- Federalni konsenzus: U federalnom konsenzusu, postoji skup potpisnika kojima veruje svaki čvor u blockchainu. Ovi potpisnici pomažu čvorovima da dođu do faze konsenzusa koristeći jedan generator blokova koji prima transakcije, zadržava ih i filtrira ih u skladu sa time.
- Round-robin konsenzus: U kružnom konsenzusu, čvorovi se biraju pseudo-slučajno da bi se kreirali blokovi. Svaki čvor mora da sačeka nekoliko ciklusa pre nego što se ponovo izabere za dodavanje novog bloka.
Karakteristike dozvolјenog blockchaina
Neke od karakteristika koje definišu dozvolјeni blockchain su duboko povezane sa bezbednošću. Pošto postoji sloj kontrole pristupa, dozvolјeni blockchain se vidi kao sigurnija alternativa javnim blockchain sistemima kao što je Bitcoin.
Kao takav, preferiraju ga lјudi koji treba da definišu uloge, provere identitete i obezbede pristup unutar mreže. Dozvolјeni blockchain takođe nije anoniman i obično ga razvijaju privatni subjekti kao što su preduzeća i privatne organizacije.
Odluke odobrava privatna grupa
Za razliku od mreža bez dozvole, mreže sa odobrenjem nisu zasnovane na konsenzusu. Umesto toga, odluke donose vlasnici mreže preko centralnog, unapred definisanog nivoa.
Decentralizacija nije fiksna
Za razliku od Bitcoin-a, koji je potpuno decentralizovan blockchain, dozvolјeni blockchain može da bude potpuno centralizovan ili delimično decentralizovan. Članovi obično odlučuju o nivou decentralizacije mreže, kao i o algoritmima za postizanje konsenzusa.
Transparentnost nije potrebna
Za razliku od blockchaina bez dozvole, dozvolјeni blockchain ne mora da budu transparentan. Transparentnost je opciona, jer većina dozvolјenih blockchain mreža je posebno namenjena da ne budu transparentne iz bezbednosnih razloga. Nivoi transparentnosti obično zavise od cilјeva organizacije koja vodi blockchain mrežu.
Prednosti i mane dozvolјenog blockchaina
Ekskluzivnost dozvolјava dozvolјenim blockchainovima prednosti u odnosu na javne, ali postoji i nekoliko nedostataka. Evo poređenja:
Prednosti dozvolјenog blockchaina
Na vrhu liste prednosti dozvolјenih blockchaina je visok nivo privatnosti i sigurnosti. Bez verifikovanja ili odobrenja, stranac ne može da pristupi ili menja informacije o transakciji.
Još jedna prednost je fleksibilnost kada je u pitanju decentralizacija. Može da bude inkrementalno ili potpuno centralizovana, dajući preduzećima više slobode da učestvuju bez brige o rizicima povezanim sa visoko centralizovanom mrežom.
Takođe su veoma prilagodlјivi i mogu da prilagode konfiguracije i integracije zasnovane na potrebama organizacije. Na kraju, oni su i skalabilni i imaju visoke performanse zbog ograničenog broja čvorova potrebnih za upravlјanje verifikacijama transakcija.
Nedostaci dozvolјenog blockchaina
Uprkos prednostima koje smo gore naveli, još uvek postoje neki rizici i nedostaci koji su povezani sa ovom vrstom blockchaina.
Uglavnom je to povezano sa nedostatkom transparentnosti unutar mreže i rizikom od korupcije. Upravo zato što je ograničen samo na neke lјude i kontroliše ga privatna grupa, postoji veliki rizik od dosluha i prevladavanja konsenzusa. Kao takvi, operateri mreže mogu lako da izmene pravila konsenzusa.
Dovolјno je reći da, iako se smatra bezbednim, bezbednost dozvolјenog blockchaina takođe zavisi od integriteta njegovih članova. Ako osoba ili grupa koja ima kontrolu nad mrežom odluči da promeni podatke u njihovu korist, ona to može da učini. U tom smislu, nedostatak transparentnosti mreže postaje glavni nedostatak.
Oni su takođe podložni regulaciji i cenzuri, posebno za preduzeća koja moraju da posluju prema određenim pravilima i propisima. Kao takav, ne postoji sloboda pristupa funkcijama javnih blockchainova koji su necenzurisani.
Šta je blockchain bez dozvole?
Na suprotnoj strani spektra je još jedan tip DLT paradigme, i to je blockchain bez dozvole. Većina glavnih kriptovaluta (kao što je Bitcoin) radi na blockchain mrežama bez dozvole.
Prema njegovom nazivu, omogućava svakome da učestvuje u mreži i pristupa informacijama. Ukratko, decentralizovan je i otvoren za javnost. Zove se „bez dozvole“ jer nema čuvara kapija i cenzure. Svako ko želi da pristupi blockchainu ne mora da prođe zahteve Know Your Customer (KYC) ili da pruži identifikacione dokumente.
Tehnički, sve dok to protokol dozvolјava, svako može da ga koristi da radi šta god želi unutar mreže. Smatra se da su blokovi bez dozvole bliži originalnom konceptu Satoshi Nakamoto blockchaina.
Sada, pošto je dostupan javnosti, tipičan kompromis blockchaina bez dozvole je brzina. Oni imaju tendenciju da budu sporiji od dozvolјenih kolega, koji imaju samo nekoliko članova.
Dakle, kako funkcioniše blockchain bez dozvole? Obično, informacije o transakcijama koje se čuvaju na ovim blockchainovima su potvrđene od strane javnosti. Pošto ne postoji regulatorno telo ili autoritet, mreža se oslanja na javnost da postigne konsenzus u vezi sa validnošću transakcija.
Mehanizmi konsenzusa koji se tipično koriste u ovim tipovima mreža su proof-of-work (POW) i proof-of-stake (POS). Generalno, poštenje je podstaknuto ovim mehanizmima i održava sistem da radi kako se očekuje. Neki primeri mreža bez dozvole su Bitcoin i Ethereum.
Karakteristike blockchaina bez dozvole
Za razliku od dozvolјenih blockchainova, blockchainove bez dozvole karakteriše transparentnost njihovih transakcija i anonimnost njihovih korisnika. Oni takođe favorizuju razvoj otvorenog koda.
Decentralizacija
Blockchain bez dozvole je obično decentralizovan. Kao takav, samo jedan entitet ne može da edituje knjigu, isklјuči mrežu ili menja njene protokole. Ovo je u velikoj meri usidreno u protokolu o konsenzusu, koji se oslanja na većinu i njihov osećaj integriteta. Takav konsenzus obično zahteva saglasnost više od 50% korisnika.
Transparentnost
Korisnici unutar mreže bez dozvole mogu da pristupe svim vrstama informacija (osim privatnih klјučeva). Pošto je sama priroda decentralizovane mreže izbegavanje centralnih autoriteta, ceni se transparentnost transakcija u mreži bez dozvole.
Anonimnost
Za razliku od dozvolјenih mreža, blockchain bez dozvole ne traže od korisnika njihove identifikacione ili lične podatke kada kreiraju adresu.
Tokeni
Blockchain bez dozvole omogućava korišćenje tokena ili digitalnih sredstava. Oni obično služe kao podsticaj korisnicima da učestvuju u mreži. Tokeni i sredstva mogu ili da porastu u vrednosti ili opadnu u vrednosti tokom vremena, u zavisnosti od tržišta.
Prednosti i mane blockchaina bez dozvole
Blockchain bez dozvole je veoma decentralizovan i otvoren. Naravno, oni dolaze sa nizom prednosti i mana. Evo poređenja:
Prednosti blockchaina bez dozvole
Jedna od najvažnijih prednosti mreže bez dozvole je visok nivo transparentnosti. Pošto je visoko decentralizovan i obuhvata veliku mrežu, transparentnost olakšava brzo pomirenje između nepoznatih strana.
Decentralizacija, naravno, ima njene prednosti. Jedna od njih je da se informacije ne čuvaju ni u jednom centralnom repozitorijumu, čime se javni zapis čini bezbednim, pouzdanim i dostupnim svima. Iz tog razloga, takođe se smatra da praktično ne može da se hakuje.
Mreža je takođe bezbedna i otporna na cenzuru jer je veoma dostupna korisnicima širom sveta. Kao takvi, napadačima će biti teško da se infiltriraju u mrežu. Ne postoji jedinstveno spremište za cilјanje, i oni bi morali da napadnu 51% mreže da bi nadjačali njene mehanizme konsenzusa.
Nedostaci blockchaina bez dozvole
Većina nedostataka povezanih sa blockchainom bez dozvole je povezana sa njegovim performansama. Jedan od najvećih izazova blockchaina bez dozvole je snaga potrebna za njegovo pokretanje. Za postizanje konsenzusa potrebne su velike količine energije i računarske snage.
Pošto je to obično tako velika mreža, obično je sporija od dozvolјenih mreža i teže ju je skalirati. Zbog njegove veličine i računarske snage potrebne za verifikaciju transakcija, blockchain bez dozvole troši mnogo energije i računarske snage. Zbog toga je nekim kompanijama teško da usvoje mreže bez dozvole kao poslovno rešenje za njihovu organizaciju.
Takođe je manje privatnosti u vezi sa informacijama o transakcijama zbog njihove javne prirode.
U izvesnoj meri, anonimnost takođe može da se smatra lošom stranom sistema bez dozvole. Pošto svako može da učestvuje u mreži, ne postoji način da se lako filtriraju zlonamerni igrači ili prevaranti.
Klјučne razlike između dozvolјenog i blockchaina bez dozvole
Sličnosti između dozvolјenog i blockchaina bez dozvole
Što se tiče zajedničkog, evo nekoliko karakteristika koje dele oba blockchaina.
Prvo, oba se smatraju distribuiranim knjigama, što znači da se više verzija sličnih podataka čuva na različitim mestima širom mreže. Oba blockchaina takođe koriste mehanizme konsenzusa, što znači da članovi mogu da postignu dogovor o tome kako transakcije mogu da se verifikuju ili kako bi knjiga trebalo da izgleda.
Oba blockchaina su takođe nepromenlјiva, iako ne u potpunosti za mreže sa odobrenjem. Nepromenlјivost znači da podaci koji se čuvaju u ovim mrežama, teoretski, ne mogu da se menjaju osim ako se ne zaobiđu mehanizmi konsenzusa ili ako sistem nije hakovan.
Dozvolјeni u odnosu na blockchain bez dozvole: Šta je bolјe za vas?
Dve blockchain arhitekture imaju različite slučajeve upotrebe, što svaku od njih čini pogodnijom za određene aplikacije.
Na primer, blockchain bez dozvole su pogodniji za finansijske aplikacije. Takođe su veoma primenlјivi za one koji zahtevaju visok nivo decentralizacije, kao što su:
- Donacije i donacije
- Trgovanje digitalnom imovinom
- Blockchain skladište
U međuvremenu, dozvolјeni blockchain je pogodan za aplikacije koje zahtevaju visok nivo bezbednosti i privatnosti, kao što su:
- Verifikacija identiteta
- Rešenje potraživanja
- Praćenje lanca snabdevanja
Kao i kod bilo čega, preporučuje se da razmotrite prednosti i nedostatke obe DLT paradigme pre nego što u njih uložite vaša sredstva. U istraživačkom radu objavlјenom u Journal of Software, istraživači Solat, Calvez i Nait-Abdesselam izneli su jak argument zašto su blockchainovi bez dozvole bolјi od dozvolјenih blockchainova.
U radu pod naslovom „Dozvolјeni vs. Blockchain bez dozvole: kako i zašto postoji samo jedan pravi izbor“, predstavlјeni su sledeći argumenti:
Mogućnost ponovnog izračunavanja sledećih blokova u zatvorenoj mreži
Blockchain sistem obezbeđuje integritet podataka verifikovanjem transakcija i zaštitom istorijskih transakcija od neovlašćenog pristupa. Ovo funkcioniše u mreži bez dozvole tako što poništava ostale naredne blokove kada se jedan blok promeni.
U dozvolјenoj mreži, istraživači su tvrdili da je „moguće ponovo izračunati sve naredne blokove (…) tako da svi izmenjeni blokovi ponovo postanu validni. Drugim rečima, samo međusobno povezivanje blokova na osnovu prethodnog heša ne može da obezbedi integritet i sigurnost podataka i zaštiti transakcije od neovlašćenog pristupa.
Jednostavno povezivanje blokova jedni sa drugima nije dovolјno
Povezivanje blokova jednih sa drugima na osnovu heša prethodnog bloka nije dovolјno. U radu su istraživači pokazali kako ovaj metod „ne može da obezbedi integritet i sigurnost podataka i zaštiti transakcije od neovlašćenog pristupa“.
Prema istraživačima, ovo čini da ulančavanje transakcija više nema smisla, a ovaj tip blockchaina postaje „struktura koja ne pomaže“. Istraživači su prepoznali nedostatke blockchainova bez dozvole, kao i privlačnost dozvolјenih blockchaina. Bez obzira na to, istakli su da uprkos izazovima blockchainova bez dozvole u pogledu skalabilnosti u performansama, zatvorene mreže i dalјe nisu dobra alternativa.
Dozvolјeni blockchain ne dozvolјava otvoreno učešće
Istraživači su tvrdili da zatvorena mreža ne može da postigne cilј blockchaina. To je zato što dozvolјeni blockchain „ne dozvolјava otvoreno učešće u podnošenju transakcija ili učestvovanju u (procesu) validacije transakcija“. Štaviše, „za slanje transakcije potrebna je neka dozvola osim pukog posedovanja nekog načina plaćanja naknada za transakcije ili učesnici ne mogu pošteno da očekuju da će se mreža odupreti cenzuri“.
Prema listu, postoje tri stvari koje blockchain sistem mora da poseduje sve vreme:
- Otvorenost
- Biti javan
- Biti bez dozvole
Prema ovom argumentu, otvorenost postaje i „obavezna i neophodna karakteristika za blockchain mrežu“. Blockchain mreže bez dozvole Bitcoin i Ethereum koriste dokaz o radu (PoW), na primer, da bi pobedili Sibil napade. Ethereum je od tada prešao na proof-of-stake (PoS), što je takođe mehanizam konsenzusa.
Ovi mehanizmi konsenzusa služe da spreče validatore da kreiraju blokove neželјene pošte. Oni takođe efikasno „prisilјavaju“ validatore da troše energiju kako bi porazili napad Sibile, prema istraživačima.
Uz sve to što je rečeno, i dalјe je na organizaciji da odluči da li rizici i nedostaci povezani sa svakom mrežom daleko nadmašuju prednosti koje nude. U sledećem delu ćemo razgovarati o tome da li dve paradigme mogu da koegzistiraju ili ne.
Mogu li blokovi sa odobrenjem i bez dozvole da koegzistiraju?
Dok ulazimo dublјe u ovu temu, važno je da se osvrnemo na implikacije bele knjige Satoshi Nakamoto-a, pre svega. Nakamoto je pseudonimna figura poznata kao „otac Bickoin-a“, koji je takođe predložio potpunu suprotnost centralizovanim institucijama kao što su banke i drugi finansijski čuvari kao rešenje za mnoge probleme sa savremenim finansijama.
Još 2008. godine, Nakamoto je prvi put predstavio decentralizovani peer-to-peer protokol za praćenje i verifikaciju digitalnih transakcija. Blockchain u Nakamoto-vom radu bio je odgovor na krize koje su istakle slabosti centralizovanog finansijskog sistema.
Nakamoto-ov blockchain je, dakle, bio blockchain bez dozvole, bez poverenja i bez državlјanstva. Sistem bi mogao da spreči dvostruku potrošnju i takođe generiše jasne, dostupne zapise o transakcijama koje bi svi učesnici mogli da pregledaju u bilo kom trenutku.
Međutim, kao i sa bilo čim u vezi sa tehnologijom, kada je postalo očigledno da blockchain tehnologija može da se koristi za više aplikacija, istraženi su izdanci od prvobitne namene. Dozvolјeni blockchainovi su rođeni da bi „premostili jaz“ između tradicionalne blockchain tehnologije i slučajeva korišćenja od strane organizacija koje su preferirale ograničen pristup.
Kao što smo ranije istakli, postoji jak argument protiv mreža sa čuvarima kapije, da tako kažemo. Osnovno rezonovanje je da mehanizmi konsenzusa kao što su PoW i PoS služe toj svrsi.
Opet, kao i sa bilo čim u vezi sa tehnologijom, javnost (i moćnici) je tipično otporna na „javne“ tehnologije. To smo videli u debatama i javnom prihvatanju sledećeg od 1990-ih:
- Cloud infrastruktura naspram lokalne infrastrukture
- Internet naspram intraneta
Ali pošto su fleksibilne, imaju više koristi i niže barijere za ulazak, naravno, preovladavaće više javnih verzija ovih tehnologija. Isto važi i za blockchainove bez dozvole, koji se sada više koriste.
Međutim, iako javne tehnologije mogu da budu dominantne, to ne znači da zatvorene tehnologije nemaju nikakve prednosti. Može da se kaže da još uvek postoje specifični slučajevi upotrebe i aplikacije koje dobro funkcionišu sa zatvorenim tehnologijama.
Snaga dozvolјenog blockchaina leži u njegovoj efikasnosti. On može da:
- Omogući brzo i sigurno trgovanje među članovima unutar zatvorene grupe
- Napravi jedinstvenu referencu za upravlјanje rizikom, usklađenost i druge kritične timove unutar organizacije
- Ukloni nepotrebnu papirologiju
Dakle, može da se tvrdi da u određenim poslovnim postavkama i slučajevima upotrebe, dozvolјeni blockchainovi mogu da budu prikladniji. Kao prvo, dozvolјeni blockchainovi ne zahtevaju da algoritmi budu složeni kao blockchainovi bez dozvole, jer su dostupni samo zatvorenoj grupi. Ovo čini obradu podataka i transakcije energetski efikasnijom, a konsenzus se takođe postiže brže.
Isti princip važi za internet i intranet. Internet je praktično dostupan svima i nesumnjivo je koristan većoj grupi lјudi, zar ne? Međutim, takođe ne možemo da zanemarimo činjenicu da su intraneti korisni unutar organizacija. Mnoga radna mesta ih koriste za komunikaciju, dalјinsku saradnju i skladištenje poverlјivih datoteka.
Ukratko, moglo bi se reći da, blockchainovi bez dozvole i dozvolјeni blockchainovi mogu da koegzistiraju. Samo što imaju različite svrhe.