Danas njegovo prezime znaju širom sveta: Nikola Tesla. Naizmenična struja, radiodifuzija – on je svojim istraživanjima promenio svet. Međutim, tehnološki genije poznat je i po neobičnim idejama.
Nikola Tesla je bio fiksiran na broj tri: godinama je živio u njujorškom hotelu u sobi 3327 na 33. spratu, jer broj je deljiv sa tri, kao izbir cifara. Osim toga, morao je tri puta obići svaku kuću u koju je ulazio.
No, kada je sobarica ponovo došla do njegove sobe u hotelu New Yorker na kvaki je i dalje visio natpis „Ne uznemiravaj“, kao i proteklih dana. Ovaj put je ona ipak bila uznemirena i kada je otključala vrata, 86-godišnji Tesla je beživotan ležao na krevetu. Pozvani lekar utvrđuje prethodnu večer kao vreme smrti: 7. januar 1943.
Teslin usamljeni kraj neka je vrsta kontrapunkta njegovoj blještavoj i slavnoj karijeri koja je započela skoro 60 godina ranije. 1884. je tada 28-godišnji Nikola Tesla sišao u njujorškoj luci s broda koji je dovozio imigrante u Novi svijet. Porijeklom iz sela Smiljana kraj Gospića, iz porodice lokalnog pravoslavnog svećenika, ovaj samouvereni inženjer je pri dolasku u Ameriku imao samo glavu punu ideja, a u džepu pismo preporuke.
Sukob s Edisonom: jednosmerna ili naizmenična struja?
Tesla, koji je tada već radio za Edison Electric Company u Parizu, Strasbourgu i Budimpešti, sada je lično primljen kod Thomasa Alve Edisona koji kao preduzetnik i izumitelj dominira tržištem električne energije u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.
Prvi posao – Edison traži od Tesle da poboljša generatore istosmerne struje njegove kompanije, koji baš ne funkcionišu kako treba. Ako uspije, kao nagradu mu je obećao tada ogromnu svotu od 50.000 dolara. No, kada je Tesla obavio posao i došao po naplatu nagrade, Edison mu nije želeo isplatiti novac. Rekao je da je to bila samo američka šala.
Tesla tu nije vidio ništa smešno i daje otkaz. Malo kasnije počinje tzv. rat za struju i tu njih dvojica stoje na različitim stranama. Dok se Edison oslanja na jednosmernu struju, jer zarađuje mnogo novca, gradeći potrebnu infrastrukturu, Tesla je uveren da budućnost pripada naizmeničnoj struji, jer je njome, za razliku od jednosmerne, moguće provesti električnu energiju na velike udaljenosti uz male gubitke.
Patent elektromagnetskog motora
Tesla prelazi Edisonovom konkurentu Georgeu Westinghouseu i konstruiše prvi upotrebljiv elektromagnetski motor koji patentira 1888., zajedno s još šest drugih izuma. Teslin veliki proboj sledi na Svetskoj izložbi u Chicagu 1893. Westinghouse pobeđuje u takmičenju za električno osvetljenje grada protiv Edisona i dobija ugovor. Za implementaciju je zadužen Tesla. Za osvetljenje ulica on koristi 90.000 sijalica.
Tokom Svetske izložbe Tesla se predstavlja i kao čarobnjak elektriciteta. U ruci drži staklene cevi koje odjednom svetle i pušta munje od 200.000 volti da mu bljeskaju po telu.
„Nakon tako neverovatnog testa (…) telo i odeća gospodina Tesle neko bi vreme nastavili emitovati fino svetlucanje ili aureole fragmentirane svetlosti“, izveštava Chicago Tribune.
Tesla želi pokazati da se električna energija može prenositi bežično.
Velike ideje – loše poslovanje
Tesla sledi veliku ideju – želi stvoriti svetski sistem, globalnu mrežu za prenos energije i informacija. Uz finansijsku pomoć bankara Johna Pierponta, J.P. Morgana, on gradi ogroman prenosni toranj na Long Islandu na istočnoj obali SAD-a, Wardenclyffe Tower. Želi ga koristiti za bežični prenos električne energije u celom svetu. Ali, kad Tesla ne uspeva isporučiti obećane rezultate, i nije u stanju vratiti pozajmljen novac, Morgan odustaje od daljnje saradnje.
Tesla godinama najavljuje nove izume, koje, međutim, ne uspeva realizovati. To ga ekonomski sve više marginalizira. Onda je tu i politička marginalizacija. Tokom Prvog svetskog rata sarađivao je s nemačkom kompanijom Telefunken i omogućio radiovezu s Berlinom. Kasnije se doznaje što su Nemci poslali s Long Islanda: rute savezničkih brodskih konvoja.
Obrazac za teorije zavere
Ipak, Tesla nastoji privući nove investitore. Priča o oružju koje deluje isijavanjem zraka i energije, letećim luksuznim automobilima i „besplatnoj energiji“ koja je dostupna bilo gde u svemiru. U trenutku smrti od proslavljenog genija je u svesti savremenika ostala samo slika otkačenog fantasta, više naučna fantastika nego nauka.
No, mada je po njemu nazvana jedna od najpoznatijih automobilskih marki na svetu, Nikola Tesla je do danas ostao jedan od najpoznatijih nepoznanica moderne istorije. Posebno je omiljen u krugovima teoretičara zavera koji do danas šire legendu da je FBI nakon Tesline smrti zaplenio sve njegove papire i nacrte i da se do danas u arhivima američke tajne službe skriva Teslino rešenje za sve energetske probleme.
Pri tom se zaboravljaju stvarne Tesline zasluge: njegova postignuća u razvoju naizmenične struje, radiodifuzije, izum radijskog upravljanja i njegov doprinos radarskim i rendgenskim uređajima.