Automatizacija rada i njen uticaj na društvo (3. deo): https://www.itnetwork.rs/automatizacija-rada-i-njen-uticaj-na-drustvo-3/
Uvođenje veštačke inteligencije (AI) i automatizacije u radno okruženje otvara vrata brojnim promenama koje preoblikuju način na koji radimo. Jedna od najzanimljivijih i najpozitivnijih mogućnosti koju donosi automatizacija jeste skraćenje radnog vremena bez smanjenja plate, što bi moglo značajno poboljšati kvalitet života radnika. Sa sve većim brojem zadataka koji mogu biti automatizovani, moguće je zamisliti svet u kome su ljudi oslobođeni rutinskog rada i u kome se posvećuju kreativnijim i značajnijim aktivnostima.
Automatizacija i produktivnost
Automatizacija je značajno povećala produktivnost u raznim industrijama. Roboti, AI i softverski alati mogu obavljati mnoge rutinske zadatke brže i preciznije nego ljudi, čime omogućavaju poslodavcima da proizvode više sa istim ili manjim brojem radnika. Ovo povećanje produktivnosti otvara mogućnost za redukciju radnog vremena, jer više nije neophodno da radnici rade puno radno vreme kako bi kompanije održale istu ili veću produktivnost.
Skraćenje radnog vremena bez smanjenja plate može postati održivo rešenje u ekonomiji koja je sve više usmerena na tehnologiju. Automatizacija omogućava poslodavcima da istovremeno smanje troškove i održe efikasnost, što znači da kompanije mogu zadržati svoje profite čak i uz smanjen broj radnih sati. Na ovaj način, i radnici i kompanije mogu imati koristi od tehnološkog napretka.
Eksperimenti sa skraćenim radnim vremenom
U pojedinim zemljama, neke kompanije i vlade već eksperimentišu sa četvorodnevnom radnom nedeljom i drugim oblicima skraćenog radnog vremena, uz zadržavanje istog nivoa plata. Na primer, Island je nedavno uspešno sproveo veliki eksperiment u kome su radnici prešli na četvorodnevnu radnu nedelju, što je dovelo do povećanja zadovoljstva zaposlenih i smanjenja stresa, a da produktivnost nije pala. Slični eksperimenti su sprovedeni i u drugim evropskim zemljama, kao što su Švedska i Nemačka, sa pozitivnim rezultatima koji ukazuju da skraćeno radno vreme može poboljšati dobrobit zaposlenih i istovremeno održati produktivnost.
Ovi eksperimenti pokazuju da je moguće organizovati radno vreme tako da se postigne ravnoteža između radnih obaveza i privatnog života. Uz primenu automatizacije, koja dodatno oslobađa radnike od rutinskih zadataka, ova ideja postaje još realnija.
Uticaj na kvalitet života
Skraćenje radnog vremena bez smanjenja plate ima potencijal da značajno poboljša kvalitet života radnika. Sa manje vremena provedenog na poslu, radnici dobijaju više vremena za porodicu, lični razvoj, hobije i fizičku aktivnost. Ovo može dovesti do boljeg mentalnog i fizičkog zdravlja, smanjenja nivoa stresa i generalno većeg zadovoljstva životom.
Manje radnih sati takođe može podstaći veće angažovanje na poslu. Kada radnici imaju dovoljno vremena da se odmore i posvete svojim interesovanjima, veća je verovatnoća da će biti motivisaniji i produktivniji u poslu koji obavljaju. Ovaj pristup, koji naglašava ravnotežu između posla i privatnog života, stvara bolju radnu atmosferu i jača lojalnost radnika prema kompaniji.
Izazovi i uloga poslodavaca
Iako je ideja skraćenog radnog vremena privlačna, postoje i problemi u njenoj primeni. Jedan od glavnih izazova je pitanje kako održati plate i socijalne beneficije u uslovima smanjenog radnog vremena. Poslodavci će morati da naprave balans između automatizacije i očuvanja dobrih radnih uslova za zaposlene, kao i da osiguraju da ni produktivnost ni profit ne trpe.
Da bi skraćenje radnog vremena postalo stvarnost, poslodavci i vlade treba da sarađuju na uvođenju novih modela rada koji odgovaraju savremenim uslovima. Vlade mogu pružiti podsticaje za kompanije koje uvode automatizaciju i istovremeno zadržavaju punu platu radnicima na skraćenom radnom vremenu. Ovo bi omogućilo kompanijama da lakše prevaziđu finansijske izazove u tranzicionom periodu, dok se zaposleni privikavaju na novu radnu dinamiku.
Zaključak
Automatizacija nudi značajnu priliku za redukciju radnog vremena uz zadržavanje plata, što može dovesti do boljeg kvaliteta života radnika i veće produktivnosti na radnom mestu. Iako postoje izazovi u primeni ovakvih modela rada, primeri iz sveta pokazuju da je moguće održati produktivnost i profit, dok se istovremeno omogućavaju bolji uslovi za zaposlene. Uz adekvatnu podršku poslodavaca i vlada, automatizacija može postati alat za stvaranje pravednijeg i zadovoljnijeg društva, u kojem je ravnoteža između posla i života stvarnost za sve radnike.
Nastaviće se…
Milena Šović, M.Sc.,CSM
Prompt Engineer & AI Educator