AI u medicini i zdravstvu – Etičke implikacije primene AI u medicini (deo 14) – https://www.itnetwork.rs/ai-u-medicini-i-zdravstvu-eticke-implikacije-primene-ai-u-medicini-deo-14/
Veštačka inteligencija (AI) sve više nalazi primenu u genetici i personalizovanoj medicini, otvarajući nove mogućnosti za precizno prilagođene tretmane i prevenciju bolesti na osnovu genetskog profila pacijenata. AI algoritmi analiziraju genetske informacije i zdravstvene podatke kako bi predvideli rizik od bolesti i preporučili terapije koje odgovaraju specifičnim potrebama svakog pacijenta. Ovaj pristup personalizovanoj medicini ima potencijal da unapredi zdravstvenu negu, ali istovremeno donosi niz etičkih izazova vezanih za privatnost, sigurnost podataka i rizik od diskriminacije.
AI i analiza genetskih informacija
U genetici, AI se koristi za analizu ogromnih količina podataka dobijenih sekvenciranjem DNK. AI algoritmi identifikuju obrasce koji ukazuju na genetske mutacije povezane s raznim bolestima, poput raka, kardiovaskularnih problema i neuroloških poremećaja. Na taj način AI pomaže lekarima i istraživačima da predvide rizik od bolesti, pružajući mogućnost rane intervencije i ciljane terapije.
U personalizovanoj medicini, ovaj pristup omogućava kreiranje terapija prilagođenih genetskim karakteristikama pacijenta. Na primer, AI može analizirati genetske predispozicije kako bi preporučio lekove koji imaju najveću verovatnoću efikasnosti, kao i odgovarajuće doze, čime se povećava efikasnost lečenja i smanjuju neželjeni efekti.
Etički izazovi: Privatnost i zaštita genetskih podataka
Jedan od najvećih etičkih izazova u primeni AI u genetici odnosi se na zaštitu privatnosti pacijenata. Genetski podaci su izuzetno osetljivi jer otkrivaju ne samo zdravstvene rizike pojedinca već i informacije o njegovim rođacima. Upotreba ovih podataka zahteva stroge mere zaštite kako bi se sprečio neovlašćeni pristup i zloupotreba. Propusti u zaštiti podataka mogu dovesti do ozbiljnih posledica, poput stigmatizacije i diskriminacije na osnovu genetskih predispozicija.
Osim toga, pitanje skladištenja podataka predstavlja značajan rizik. Ukoliko genetski podaci nisu adekvatno zaštićeni, treće strane, poput osiguravajućih kompanija ili poslodavaca, mogu doći do tih informacija, što može rezultirati diskriminacijom u zapošljavanju ili osiguravanju. Zbog toga je neophodno razviti jasne politike informisanog pristanka i obezbediti pacijentima kontrolu nad njihovim podacima.
Rizik od genetske diskriminacije
Korišćenje genetskih podataka kroz AI sisteme nosi rizik od genetske diskriminacije. Na primer, otkrivanje genetskog rizika za određenu bolest može dovesti do povećanja premija osiguranja ili odbijanja zdravstvenih usluga, čime se narušava princip jednakog pristupa zdravstvu.
Ovakva diskriminacija može imati dalekosežne društvene posledice, dodatno produbljujući nejednakosti u zdravstvenom sistemu. Da bi se sprečile ovakve situacije, neophodni su zakoni koji zabranjuju diskriminaciju na osnovu genetskih informacija i obezbeđuju pravednu upotrebu podataka u medicinskoj praksi.
Problem transparentnosti i objašnjivosti AI algoritama
AI algoritmi koji analiziraju genetske podatke često su složeni i deluju kao „crne kutije“, što znači da je teško razumeti način na koji dolaze do svojih zaključaka. Ovaj nedostatak transparentnosti može izazvati nepoverenje kod pacijenata i otežati lekarima da objasne preporučene tretmane.
U personalizovanoj medicini, ključno je da pacijenti razumeju osnove preporuka, kao i moguće rizike i ograničenja. Razvoj objašnjive veštačke inteligencije (Explainable AI) može pomoći u rešavanju ovog problema pružanjem jasnih i razumljivih uvida u procese donošenja odluka. Na taj način, AI ne samo da povećava poverenje pacijenata, već doprinosi odgovornom korišćenju tehnologije.
Potreba za informisanim pristankom
Upotreba genetskih podataka zahteva da pacijenti daju informisan pristanak, jasno razumejući kako će se njihovi podaci koristiti i ko će imati pristup tim informacijama. Pacijenti moraju biti svesni da se njihovi podaci mogu koristiti i u naučnim istraživanjima, što može doprineti otkrivanju novih saznanja, ali i nosi rizike za njihovu privatnost. Informisan pristanak treba da obuhvati sve potencijalne ishode i osigura pravo pacijenta da povuče svoje podatke ako oseća da njegova privatnost nije adekvatno zaštićena.
Uloga etičkih i pravnih okvira
Da bi se obezbedila odgovorna primena AI u genetici, neophodno je uspostaviti etičke i pravne okvire koji regulišu zaštitu podataka, sprečavaju genetsku diskriminaciju i osiguravaju transparentnost algoritama. Takođe, treba obezbediti pravedan pristup personalizovanoj medicini kako bi i pacijenti sa manje resursa mogli imati koristi od genetskih analiza i tretmana.
Razvoj ovih okvira doprinosi očuvanju poverenja pacijenata i omogućava odgovorno korišćenje AI tehnologija u medicini, bez narušavanja njihovih prava i dostojanstva.
Zaključak
Primena AI u genetici i personalizovanoj medicini predstavlja značajan napredak u zdravstvenoj zaštiti, ali nosi sa sobom i niz etičkih izazova. Privatnost podataka, rizik od diskriminacije i potreba za transparentnošću algoritama ključni su aspekti koji zahtevaju pažljivo razmatranje.
Uz odgovarajuće etičke smernice i pravne mehanizme zaštite, AI može unaprediti kvalitet nege, omogućiti precizniju dijagnostiku i terapije prilagođene potrebama pacijenata, a istovremeno poštovati njihova prava i privatnost.
Odgovornost je na lekarima, naučnicima i zakonodavcima da osiguraju da AI bude alat koji doprinosi boljitku svih pacijenata, bez diskriminacije ili ugrožavanja ljudskih prava. Tako primenjen, AI može transformisati genetiku i personalizovanu medicinu u oblasti koje ne samo da unapređuju zdravlje, već i poštuju osnovne principe etike i pravičnosti.
Nastaviće se…
Milena Šović, M.Sc.,CSM
Prompt Engineer & AI Educator