Primena AI u krivičnom pravosuđu (16. deo) – https://www.itnetwork.rs/primena-ai-u-krivicnom-pravosudju-16-deo/
Uvođenje veštačke inteligencije (AI) u krivično pravosuđe ima značajan potencijal da poboljša efikasnost i pravičnost pravosudnog sistema. Međutim, primena AI takođe nosi rizik od zloupotrebe koji može ugroziti pravednost i integritet pravosudnih procesa. Ukoliko se AI ne primenjuje na odgovoran i transparentan način, postoji mogućnost da bude iskorišćen na način koji je u suprotnosti sa principima pravde i ljudskih prava. Zbog toga je važno uspostaviti mehanizme zaštite koji će sprečiti nepravedan tretman, korupciju i druge oblike zloupotrebe.
Mogućnosti za zloupotrebu AI u pravosuđu
- Pristrasnost u algoritmima – Jedan od najvećih rizika u primeni AI u pravosuđu jeste prisustvo pristrasnosti u algoritmima. Ako se AI obučava na istorijskim podacima koji sadrže diskriminaciju ili predrasude, postoji velika verovatnoća da će i sam algoritam biti pristrasan. Ovaj problem može dovesti do nepravednog tretmana određenih etničkih, socioekonomskih ili demografskih grupa, što predstavlja ozbiljnu zloupotrebu VI i kršenje prava na pravičan postupak.
- Manipulacija i korupcija – Zloupotreba AI u pravosuđu može se javiti i kroz manipulaciju algoritama u korist određenih strana u pravnom procesu. Ukoliko osobe sa uticajem imaju pristup ili kontrolu nad AI sistemima, mogu potencijalno prilagoditi algoritme tako da ostvare povoljan ishod za sebe ili nekog drugog. Ovo može biti oblik korupcije koji ozbiljno ugrožava integritet pravosudnog sistema i poverenje javnosti.
- Nedostatak transparentnosti (crna kutija) – Još jedan rizik je nedostatak transparentnosti u načinu rada AI algoritama. Algoritmi koji deluju kao „crne kutije“ ostavljaju građane bez razumevanja kako se odluke donose, što otežava mogućnost da se ove odluke ospore ili preispitaju. Ukoliko građani ne mogu razumeti na osnovu kojih parametara AI sistem donosi odluke, postoji rizik od nepravednog tretmana i manipulacije pravosudnim procesom.
- Nedovoljna zaštita privatnosti – AI sistemi obrađuju ogromne količine podataka, uključujući osetljive informacije o građanima. U slučaju nedovoljne zaštite privatnosti, ovi podaci mogu biti zloupotrebljeni, što može ugroziti prava i sigurnost građana. Ako pristup ovim podacima dobiju neovlašćeni pojedinci ili ako podaci budu zloupotrebljeni, to može dovesti do kršenja prava na privatnost i mogućih nepravdi u pravosudnim postupcima.
Mehanizmi zaštite od zloupotrebe AI u pravosuđu
- Transparentnost i objašnjivost algoritama – Da bi se sprečile zloupotrebe, ključno je da algoritmi budu objašnjivi i transparentni. Objašnjivi AI sistemi omogućavaju pravosudnim službenicima i javnosti da razumeju na koji način algoritmi funkcionišu i koje faktore uzimaju u obzir prilikom donošenja odluka. Transparentnost omogućava građanima i nezavisnim stručnjacima da kontrolišu algoritme i osiguraju da oni rade u skladu sa pravnim i etičkim standardima.
- Redovna revizija i nezavisna kontrola – Revizija AI sistema od strane nezavisnih stručnjaka je ključna za obezbeđivanje pravednosti i sprečavanje zloupotrebe. Redovne provere omogućavaju da se otkriju i uklone eventualne pristrasnosti i tehničke greške u algoritmima. Nezavisni nadzorni organi mogu vršiti revizije, što će omogućiti transparentnost i unapređenje pravičnosti u primeni AI u pravosuđu.
- Pravni okvir i etičke smernice – Uvođenje jasnih pravnih okvira i etičkih smernica za primenu AI u pravosuđu može značajno doprineti sprečavanju zloupotrebe. Ovi pravni okviri treba da definišu kako i u kojim uslovima se AI može koristiti, kao i odgovornost u slučaju grešaka ili zloupotrebe. Takođe, etičke smernice mogu osigurati da se primena AI odvija u skladu sa najvišim standardima zaštite ljudskih prava.
- Pravo na žalbu i reviziju odluka – Građani moraju imati pravo da ospore i revidiraju odluke donete uz pomoć AI. Uspostavljanje mehanizama za podnošenje žalbi omogućava pravično razmatranje slučajeva u kojima postoji sumnja na zloupotrebu ili grešku u algoritmu. Na ovaj način, građani mogu osigurati zaštitu svojih prava i sprečiti nepravedan tretman.
- Poverljivost i zaštita podataka – Jedan od osnovnih mehanizama za zaštitu od zloupotrebe jeste uspostavljanje snažnih mera zaštite podataka. AI sistemi moraju raditi u skladu sa strogim pravilima o zaštiti privatnosti, čime se sprečava zloupotreba osetljivih podataka. Ovo uključuje ograničenje pristupa podacima, kriptovanje informacija i nadzor nad načinom njihovog korišćenja.
- Kontinuirana edukacija i obuka pravosudnog osoblja – Obrazovanje i obuka pravosudnog osoblja u primeni AI mogu sprečiti zloupotrebu. Pravosudni radnici treba da budu upoznati sa potencijalnim rizicima AI, kao i sa načinima za sprečavanje zloupotrebe. Kontinuirana edukacija može pomoći službenicima da prepoznaju nepravilnosti i osiguraju da se AI koristi na pravičan i odgovoran način.
Zaključak
Iako AI predstavlja značajan potencijal za unapređenje pravosudnog sistema, njegova primena mora biti praćena jasnim pravilima i mehanizmima zaštite od zloupotrebe.
Uz odgovorno i pažljivo upravljanje, AI može postati snažan saveznik pravosudnog sistema, osiguravajući pravdu i jednakost za sve građane.
Izgradnja poverenja javnosti u pravosuđe koje koristi AI zavisiće od spremnosti pravosudnih institucija da implementiraju ove mere i osiguraju da tehnologija služi pravičnosti i zaštiti prava.
Milena Šović, M.Sc.,CSM
Prompt Engineer & AI Educator