Jedan od najvećih naučnih projekata 21. veka počinje danas, a reč je o izgradnji teleskopa Square Kilometre Array (SKA).
SKA će biti najveći teleskop na svetu kada bude kompletiran 2028. godine. Njegov zadatak će biti da provodi najpreciznije testove teorija Alberta Einsteina da traga za vanzemaljcima.
Delegacije osam zemalja koje vode projekte učestvuju na ceremonijama u udaljenom okrugu Murchison u Zapadnoj Australiji i Karoou u Južnoafričkom Northern Capeu, a nakon njihovog završetka bageri kreću na posao.
„U ovom trenutku kreće realizacija. Bilo je ovo putovanje od 30 godina. U prvih 10 godina smo razvijali koncepte i ideje, tokom drugih 10 godina smo radili na razvoju tehnologije, a u poslednjoj deceniji je fokus bio na dizajnu, osiguranju terena, dogovore s vladom i osnivanje organizacije Square Kilometre Array Organisation (SKAO) koja će osigurati sredstva za početak“, rekao je profesor Phil Diamond, generalni direktor SKAO-a sa sedištem u Velikoj Britaniji.
Sl1
Početna arhitektura teleskopa će sadržavati nešto manje od 200 paraboličnih antena ili „tanjira“, kao i 131.000 dipolnih antena koje pomalo liče na novogodišnja drvca. Cilj je konstruisati efikasnu sabirnu površinu koja se meri u stotinama hiljada kvadratnih metara. SKA će tako dobiti neuporedivu osetljivost i rezoluciju za ispitivanje „meta“ na nebu.
Sistem će funkcionisati u frekventnom opsegu od otprilike 50 MHz do 25 GHz, a teleskop bi zahvaljujući tome trebao biti u mogućnosti da otkrije vrlo slabe radio signale koji dolaze od kosmičkih izvora udaljenih milijardama svetlosnih godina od Zemlje, uključujući signale emitovane u prvih nekoliko stotina miliona godina nakon Velikog praska.
Jedna od misija teleskopa SKA bit će analiza potpune istorije vodonika, najzastupljenijeg elementa u univerzumu. Teleskop bi trebao biti u stanju da otkrije prisustvo vodonika čak i pre nego su se njegovi veliki oblaci „srušili“ i formirali prve zvezde.
Teleskop se gradi na lokacijama koje se već koriste za radioastronomiju u manjem obimu. Međutim, širenje ovih lokacija je zahtevalo mnoštvo dogovora, uključujući one s farmerima u Karoou i sa aboridžanskom zajednicom Wajjarri Yamaji.
Sl2
Teleskop će koštati 2 milijarde eura, a prva četiri tanjira u Australiji i šest stanica s antenama u Južnoj Africi će početi s radom 2024. godine. Oni će funkcionisati zajedno kao „obični“ teleskop. Do 2028. godine će SKA imati efektivnu sabirnu površinu nešto manju od 500.000 kvadratnih kilometara. Međutim, postoji mogućnost rasta do milion kvadratnih kilometara, a to će se realizirati pod uslovodm da se veći broj zemalja pridruži organizaciji i osigura potrebna sredstva.
Članstvo trenutno čine Južna Afrika, Australija, Velika Britanija, Kina, Italija, Nizozemska, Portugal i Švajcarska, zemlje koje su potpisale sporazum, a na putu ka tome su Nemačka, Španija i Francuska. Kanada, Indija, Švedska, Južna Koreja i Japan su zainteresovani i imaju nameru da se pridruže.