Baterija koja je bezbedna za ulazak u ljudsko telo mogla bi se koristiti za napajanje malih elektronskih uređaja za kratkotrajne medicinske postupke. Buduće verzije sa većom snagom i/ili dužim životnim ciklusom mogle bi zameniti otrovne baterije u implantiranim medicinskim uređajima ili pronaći primenu u robotima za dostavu lekova.
Nesumnjivo, jestive baterije mogle bi biti korisne u igračkama za decu ili čak u elektronskim igračkama za kućne ljubimce.
Prema stručnjaku za dečje uho, nos i grlo iz Konektikata, Christopheru Grindleu, oko 2500 dece svake godine u SAD-u proguta bateriju ili im se stavi u uho ili nos. Kada se proguta, unutar 15 minuta može započeti hemijska reakcija koja može izazvati oštećenje tkiva. Ozbiljne životno ugrožavajuće povrede mogu se javiti u roku od dva sata.
Proširujući potencijal štete, jedan od autora studije je rekao za Ars Technicu da baterije mogu oštetiti ljudsko tkivo na dva načina: ili elektrolizom vode ili direktnom toksičnošću svojih materijala.
„Elektroliza vode je fenomen u kojem struja napona veća od 1,2 V (praktično sve komercijalne baterije) razlaže vodu na kiseonik i vodonik (eksplozivni gas) i veoma je opasno ako se dogodi u želucu“
Istraživači na Talijanskom institutu za tehnologiju (IIT) stvorili su punjivu bateriju koja je takođe potpuno jestiva. Nadamo se da će se jednog dana ova tehnologija moći koristiti kako bi medicinski uređaji ili igračke za decu bili manje opasni.
Razvoj „jestive“ baterije predvodio je Mario Caironi, koordinator laboratorije za štampanu i molekularnu elektroniku na IIT-u. Baterijska ćelija koristi riboflavin (vitamin B2) kao anodu i antioksidans kvercetin kao svoju katodu. Nori alge (ne one za suši) služe kao separator za izbegavanje kratkih spojeva, a zlatni kontakti za hranu su povezani sa elektrodama inkapsuliranim pčelinjim voskom. Aktivni ugalj takođe se koristi za povećanje električne provodljivosti.