Kako bismo bolje razumeli koliko je digitalizacija doprinela svetu zabave ali i svakodnevnog načina života, potrebno je bliže objasniti i savladati sam pojam, odnosno pojavu unapređivanja iskustva običnog čoveka korišćenjem kompjutera i drugih digitalnih tehnologija.
Koje je sve to izazove i prilike prebacivanje sa analognog na digitalno viđenje sveta donelo društvu u celosti, i kako je ona uticala na različite sfere ljudske delatnosti, saznaćemo u narednom tekstu, u potpunosti posvećenom jednom od faktora modernizacije sveta.
Šta je digitalizacija i kako ona funkcioniše?
Termin digitalizacija najčešće se odnosi na proces prevođenja različitih oblika zapisa i informacija, poput teksta, zvuka i slike u binarni kod. U binarnom kodu informacija postoji u digitalnom obliku kao jedna od dve cifre, 0 ili 1. Ovako definisana informacija poznata je i pod nazivom bit.
Ako želite da nešto zauvek ostane isto – dodelite mu digitalni potpis!
Čuvanje informacija u analognom obliku je podložno promenama, da li zbog manjka signala ili kvaliteta u odnosu na određeni vremenski period, dok, sa druge strane, digitalni signali podrazumevaju čuvanje svih informacija u boljem stanju na neodređeno vreme. Informacije se lakše se prenose i koriste i omogućavaju bolji vizuelni i auditivni ugođaj.
Kompjuterski pogled na svet, odnosno zapisivanje informacija binarnom kodom poslednijih godina je u širokom talasu zahvatilo i našu zemlju, a digitalizacija se uvukla u sve sfere života – odi kupovine karata i snimanja fotografija, pa sve do zakazivanja pregleda kod lekara.
Ovako je digitalizacija unapredila naše živote.
Digitalizacija u svetu zabave
Koliko je samo svet zabave napredovao u odnosu na stanje pre 10 ili čak 5 godina. Zapravo, svet zabave se potpuno promenio. Da li bi iko zamislio neki izlazak u neki mnogoljudni grad bez prethodnog rezervisanja mesta ili informisanja o lokalu ili hit slike devedesetih – pevačica koje se sapliću o kabl mikrofona?
Izlazak u kafane u Beogradu nije jedini koji se osetio promene na planu organizacije i lakšeg pristupanja informacijama. Za poboljšanje korisničkog iskustva zaduženi su brojni portali koji slave i opisuju život prestonice, nude lako rezervisanje mesta, pristup giditalnoj galeriji i stavljaju pred vas utiske posetilaca.
Danas na jednostavan način možemo da saznamo sve o svakome, da nađemo klub ili pozorište i to bez znanja o nekom gradu, da kupimo kartu bez da ikada dodirnemo papir…
A taksi? Kakva je situacija sa prevozom?
Najbolji način da se bezbedno i na veme vratite kući, bez nepotrebnog čekanja noćnog autobusa je – taksijem. Pored aplikacija za e-banking koja je omogućila plaćanje računa (pa i taksi uluge) putem telefona, još jedan primer koji lepo ilustruje značenje pojma digitalizacije u praksi, jeste poručivanje taksija putem vibera, društvenih mreža ili aplikacija.
Tako su stvorene čitave kompanije, počevši sa Uberom, Car:Go-om, Yandexom i drugim autoprevoznicima koji sve više pronalaze ljubitelje svojih usluga među “običnim svetom” i nad “občnim taksijima” koji posluju po zastarelim principima.
Tako je najvažniji aspekt digitalne transformacije postala kulrurološka promena koja zahteva reorganizaciju i konstantno ispitivanje tog statusa Quo kog se neki uporno drže, nenaviknuti na promenu i neuspeh kao sastavni deo uspeha.
Digitalizacija u kulturi
Sa napretkom ljudskih dostignuća uvek je napredovala i kultura, kao jedan od načina izražavanja dominantih uverenja u društvu, odnosno pokazivala je stepen razvoja intelekta u društvu.
Nakon doba renesanse, prosvetiteljstva i Prve industrijske revolucije došli smo do doba računarske revolucije koja je stvorila napredak postojećih i nove oblike kulturnog izražavanja, pretočene u muziku, filmove, predstave i masovni razvoj društvenih medija.
Trenutna industrijska revolucija sa sobom je iznedrila nove paradigme: atom, gen i bit. Usled obilja informacija klasično obrazovanje po predmetima polako počinje da zastareva usled povezivanja više grana nauke, i razvoja multidisciplinarnog oblika obrazovanja, gde se na prvo mesto stavlja razvoj kritičkog razmišljanja i kognitivnih sposobnosti.
Radio i televizija na udaru informatizacije i digitalizacije
Procesom informatizacije otpočela je i nova era u poimanju, čuvanju i reprodukciji video i audio snimaka. Skeniranjem dokumenata, na jednostavan način su svi analogni materijali dobili digitlano ruho – i sve naše omiljene serije i filmovi neki novi, moderniji izgled, bez smetnji na ekranu.
Digitalni signal omogućava bolji kvalitet zvuka i slike, raznovrsnije sadržaje i više televizijskih programa, u standardnoj i visokoj rezoluciji. Takođe, imamo nove usluge za osobe sa invaliditetom i unapređene dodatne usluge kao što su mogućnost izbora prevoda i titlova.
Digitalni signal je i bespatan, što naročito pogoduje domaćinstvima koja se tv i radio signalom snabdevaju putem klasične, sobne ili krovne antene, a digitalni signal stiže u sve krajeve zemlje, bilo da su urbani ili rurarlni – nezavisno od operatera ili provajdera kablovskog paketa.
Digitalizacija u preduzetništvu
Beograd je ove godine bio domaćin drugog Digitalnog samita Zapadnog Balkana, koji je okupio najveće kompanije iz sektora informacionih tehnologija. Ovaj podatak dovoljno govori u kom stepenu je naša zemlja uspela da se adaptira na procese digitalizacije, a između ostalog, i da predvodi region u tome.
Međutim, nije sve uvek bilo tako lako. Pre pojave digitalnih potpisa i istorijskoh odbacivanja pečata – prethodilo je mnogo izgubljenih nerava, samo ukoliko ste želeli da izvadite ličnu kartu, knjižicu, ili, ne daj bože, pasoš. Otvaranje firme je ranije tek bila misaona imenica.
Danas je digitalizacijom omogućeno da ne čujemo “fali vam još jedan papir” i predupređena je potreba za višesatnim stajanjem u redu, čekajući na termin. Digitalizacija u velikoj meri doprinosi logističkom organizovanju različitih pravnih okvira, standarda i nivoa edukacije.
Brojni su benefiti digitalizacije poslovanja
Međutim, koristi od digitalizacije, ukoliko se sprovede na pravi način, prvenstveno se ogledaju u povećanju efikasnosti poslovanja – ubrzavanjem razmene informacija ubrzava se sam poslovni proces, odnosno povećava efikasnost.
Povećava se vidljivost lanca snabdevanja, bolje je praćenje sledljivosti, lakše je prilagođavanje promenama, niži su troškovi, ubrzavaju se administrativne procedure, bolje se upravlja transportnim uslugama, bolja je iskorišćenost transportnih kapaciteta, a time je i manja emisija zagađivača.
Moramo biti svesni da digitalizacija nije puko konvertovanje papirnih u digitalne dokumente, već proces koji uslovljava promenu načina rada, prilagođavanje procesa, promenu načina razmišljanja i u krajnjoj instanci – načina života.
To znači i izazove u liderstvu, drugačije razmišljanje, podsticanje inovativnosti i novih modela poslovanja uz upotrebu tehnologije. Edukacija u smislu formalnog obrazovanja, kao i neformalno unapređenje znanja i veština je jedan od najvažnijih elemenata svakog segmenta poslovanja, pa tako i procesa digitalizacije.