Radno mesto 2020-ih već izgleda znatno drugačije od onoga što smo mogli da zamislimo pre samo nekoliko godina. Sada, metaverzum obećava da će doneti nove nivoe društvene povezanosti, mobilnosti i saradnje u svet virtuelnog rada. Metaverzum je…
Zamislite svet u kome biste mogli da razgovarate na plaži sa vašim kolegama, vodite beleške sa sastanaka dok lebdite oko svemirske stanice ili da se teleportujete iz vaše kancelarije u Londonu u Nјujork, i sve to bez koraka ispred ulaznih vrata. Osećate se pod pritiskom zbog previše zakazanih sastanaka za danas? Zašto onda ne biste poslali vašeg digitalnog blizanca sa AI-om da vam skine teret sa vaših ramena? Ovi primeri nude samo uvid u buduću viziju rada koju obećava „metaverzum“, termin koji je prvobitno skovao autor Neal Stephenson-on 1992. da opiše budući svet virtuelne stvarnosti. Iako prkosi preciznoj definiciji, metaverzum se generalno smatra mrežom 3-D virtuelnih svetova u kojima lјudi mogu da komuniciraju, posluju i stvaraju društvene veze preko njihovih virtuelnih „avatara“. Razmislite o tome kao o verziji virtuelne stvarnosti današnjeg interneta.
Dok je još uvek u nastajanju u mnogim aspektima, metaverzum je odjednom postao veliki biznis, sa tehnološkim titanima i gigantima kao što su Meta (ranije Facebook), Microsoft, Epic Games, Roblox i drugi koji su svi kreirali njihove virtuelne svetove ili metaverzume. Metaverzum se oslanja na ogroman skup različitih tehnologija, uklјučujući platforme virtuelne realnosti, igre, mašinsko učenje, blockchain, 3-D grafiku, digitalne valute, senzore i (u nekim slučajevima) headsetove sa VR-om.
Kako doći do metaverzuma? Mnoga aktuelna metaverzalna rešenja na radnom mestu ne zahtevaju ništa više od tastera za računar, miš i tastaturu, ali za potpuno 3-D surround iskustvo obično morate da nosite headset sa VR-om. Međutim, brz napredak se takođe dešava u kompjuterski generisanoj holografiji koja eliminiše potrebu headseta, bilo korišćenjem virtuelnih prozora za gledanje koji kreiraju holografske prikaze od kompjuterskih slika, ili primenom specijalno dizajniranih holografskih modula za projektovanje lјudi i slika u stvarni prostor na događajima ili sastancima). Kompanije kao što je Meta su takođe pionirske haptičke (dodirne) rukavice koje korisnicima omogućavaju interakciju sa 3-D virtuelnim objektima i doživlјavaju senzacije kao što su pokret, tekstura i pritisak.
U okviru metaverzuma možete da sklapate prijatelјstva, čuvate virtuelne kućne lјubimce, dizajnirate virtuelne modne predmete, kupujete virtuelne nekretnine, prisustvujete događajima, kreirate i prodajete digitalnu umetnost – i zaradite novac za pokretanje. Ali, do nedavno, implikacijama metaverzuma u nastajanju za svet rada se posvećivalo malo pažnje.
To se sada menja. Efekti pandemije – posebno ograničenja na fizičke sastanke i putovanja – podstiču potragu od strane preduzeća za autentičnijim, kohezivnijim i interaktivnijim dalјinskim i hibridnim radnim iskustvima. Izgleda da je metaverzum spreman da preoblikuje svet rada na najmanje četiri glavna načina: novi imerzivni oblici timske saradnje; pojava novih digitalnih kolega sa AI-om; ubrzanje učenja i sticanja veština kroz virtuelizaciju i gejmifikovane tehnologije; i eventualni uspon ekonomije metaverzuma sa potpuno novim preduzećima i radnim ulogama.
Kao da ste tamo: timski rad i saradnja u metaverzumu
Metaverzum obećava da će doneti nove nivoe društvene povezanosti, mobilnosti i saradnje u svet virtuelnog rada. NextMeet, sa sedištem u Indiji, je platforma realnosti zasnovana na avatarima i fokusirana na interaktivna rešenja za rad, saradnju i učenje. Nјegova misija je da ukloni izolaciju i nepovezanost radne snage koja može da bude rezultat rada na dalјinu i hibrida. Intervjuisali smo Pushpak Kypuram-a, osnivača-direktora NextMeet-a, koji je objasnio inspiraciju iza njihovog rešenja za virtuelno radno mesto: „Sa prelaskom na rad na dalјinu zbog pandemije, angažovanje zaposlenih postalo je glavni izazov za mnoge kompanije. Ne možete da zadržite 20 lјudi angažovanih u ravnom 2-D okruženju video poziva; neki lјudi ne vole da se pojavlјuju pred kamerama; ne simulirate scenario iz stvarnog života. Zbog toga se kompanije okreću platformama zasnovanim na metaverzumu.”
Sa NextMeet-ovom impresivnom platformom, digitalni avatari zaposlenih mogu da ulaze i izlaze iz virtuelnih kancelarija i prostorija za sastanke u realnom vremenu, došetaju do virtuelne službe za pomoć, održavaju prezentaciju uživo sa podijuma, opuštaju se sa kolegama u salonu za umrežavanje ili lutaju konferencijskim centrom ili izložbom pomoću prilagodlјivog avatara. Učesnici pristupaju virtuelnom okruženju preko njihovog desktop računara ili mobilnog uređaja, biraju ili dizajniraju njihov avatar, a zatim koriste dugmad na tastaturi za navigaciju kroz prostor: tastere sa strelicama za kretanje, dvostruki klik da sede na stolicu i tako dalјe. Kipuram daje primer uključivanja zaposlenih: „Ako uklјučite 10 novih kolega i pokažete ili date im PDF dokument za predstavlјanje kompanije, oni će izgubiti koncentraciju nakon 10 minuta. Umesto toga, nateramo ih da šetaju 3-D salom ili galerijom, sa 20 interaktivnih štandova, gde mogu da istražuju kompaniju. Naterate ih da požele da šetaju virtuelnom salom, a ne da čitaju dokument“.
Druge kompanije u oblasti metaverzuma naglašavaju rešenja na radnom mestu koja pomažu u suzbijanju umora od video sastanaka i društvene nepovezanosti rada na dalјinu. PixelMax, start-up sa sedištem u Velikoj Britaniji, pomaže organizacijama da kreiraju impresivna radna mesta dizajnirana da pobolјšaju koheziju tima, dobrobit zaposlenih i saradnju. Nјihova virtuelna radna mesta, koja se unose preko web-baziranog sistema na vašem računaru i ne zahtevaju headsetove, uklјučuju funkcije kao što su:
- „Naletite na“ iskustva: PixelMax-ova impresivna tehnologija vam omogućava da vidite avatare vaših kolega u realnom vremenu, što vam olakšava da ih zaustavite radi ćaskanja kada naiđete na njih na virtuelnom radnom mestu. U nedavnom intervjuu, Shay O’Carroll, suosnivač PixelMax-a, objasnio je da: „Neformalni i spontani razgovori predstavlјaju ogromnu količinu poslovne komunikacije – istraživanja sugerišu da do 90% u oblastima kao što su istraživanje i razvoj – a tokom pandemije mi smo izgubili mnogo ove vitalne komunikacije.
- Prostori za blagostanje:Ovo su namenske oblasti za korisnike širom sveta da se odmore i iskuse nešto drugačije. Kao što je Shay O’Carroll objasnio: „Stvorili smo područja za dobrobit dizajnirana kao šume ili akvarijumi. Mogli bi čak da budu i na mesecu. Ove oblasti mogu da sadrže sadržaj na zahtev, kao što su vođene meditacije i/ili časovi vežbanja.”
- Isporuka u vaš fizički prostor: Klijenti mogu da dodaju funkcije kao što je mogućnost naručivanja hrane za poneti ili knjiga i druge robe u virtuelnom okruženju i da ih isporuče na vašu fizičku lokaciju (npr. kući).
- Praćenje statusa uživo: Baš kao na fizičkom radnom mestu, možete da prošetate i pogledate panoramski pod u kancelariji, vidite gde se nalaze kolege i ko je slobodan, svratite na kratko ćaskanje itd.
Krajnja vizija, prema Andy Sands-u, suosnivaču PixelMax-a, jeste mogućnost povezivanja različitih virtuelnih radnih mesta. Trenutno gradi virtuelno radno mesto za grupu od 40 vodećih proizvođača u dizajnu enterijera koji su locirani u Mančesteru, Engleska. „Radi se o izgradnji zajednice, razgovorima i interakcijama. Želimo da omogućimo radničkim avatarima da se kreću između sveta proizvodnje i sveta dizajna enterijera, ili da uzmemo taj avatar i odemo da gledamo koncert u Roblox-u i Fortnite-u”.
Rad na dalјinu može da bude stresan. Istraživanje Nuffield Health-a u Velikoj Britaniji pokazalo je da skoro jedna trećina radnika na dalјinu u Ujedinjenom Kralјevstvu ima poteškoća u odvajanju kućnog i radnog života, a više od jedne četvrtine se teško isklјuči kada se radni dan završi. Virtuelna radna mesta mogu da obezbede bolјe razgraničenje između kućnog i poslovnog života, stvarajući osećaj da svakodnevno ulazite na radno mesto, a zatim odlazite i pozdravlјate se sa kolegama kada završite posao. Na virtuelnom radnom mestu, vaš avatar pruža sredstvo za saopštavanje vašeg statusa – na sastanku, otišli ste na pauzu za ručak i tako dalјe – što vam olakšava da ostanete povezani sa kolegama bez osećaja vezanosti za računar ili mobilni telefon, što je čest izvor stresa u tradicionalnim situacijama rada na dalјinu.
Bolјi timski rad i komunikacija će svakako biti klјučni pokretači virtuelnog radnog mesta, ali zašto stati na tome? Metaverzum otvara nove mogućnosti za preispitivanje kancelarijskog i radnog okruženja, uvodeći elemente avanture, spontanosti i iznenađenja. Virtuelna kancelarija ne mora da bude bezbojno, jednolično korporativno okruženje u centru grada: zašto ne lokacija na plaži, krstarenje okeanom ili čak neki drugi svet? Ova vizija pruža inspiraciju za Gather, međunarodnu platformu virtuelne realnosti koja omogućava zaposlenima i organizacijama da „izgrade njihovu sopstvenu kancelariju“. Ove kancelarije iz snova mogu da variraju od „Kancelarije svemirske stanice“ sa pogledom na planetu Zemlјu do „Piratske kancelarije“, zajedno sa pogledom na okean, Kapetanovom kabinom i salonom Forecastle za druženje. Za one manje avanturističke, možete da birate između opcija kao što su virtuelna zabava na krovu ili sastanak u Zen baštama.
Predstavlјamo vašeg digitalnog kolegu
Naše radne kolege u metaverzumu neće biti ograničene na avatare naših kolega iz stvarnog sveta. Sve više će nam se pridružiti niz digitalnih kolega – veoma realistični botovi nalik lјudima na AI-u. Ovi AI agenti će delovati kao savetnici i pomoćnici, obavlјajući veliki deo teškog posla u metaverzumu i, u teoriji, oslobađajući lјudske radnike za produktivnije zadatke sa dodatom vrednošću.
Poslednjih godina zabeležen je ogroman napredak u sistemima veštačke inteligencije za razgovor – algoritmi koji mogu da razumeju tekstualne i glasovne razgovore i razgovaraju na prirodnom jeziku. Takvi algoritmi se sada pretvaraju u digitalne lјude koji mogu da osete i tumače kontekst, pokazuju emocije, prave gestove poput lјudi i donose odluke. Jedan primer je UneeQ, međunarodna tehnološka platforma koja se fokusira na stvaranje „digitalnih lјudi“ koji mogu da rade u raznim oblastima i različitim ulogama. UneeQ-ovi digitalni radnici uklјučuju Nola-u, pomoćnicu za digitalnu kupovinu ili konsijerž za prodavnice Noel Leeming na Novom Zelandu; Rachel, stalnog savetnika za hipoteke; i Daniel, digitalnog dvojnika glavnog ekonomiste UBS-a, koji može da se sastane sa više klijenata odjednom kako bi pružio personalizovane savete za upravlјanje bogatstvom.
Emocije su sledeća granica u metaverzumu. SoulMachines, novozelandski tehnološki start-up, objedinjuje napredak u AI (kao što su mašinsko učenje i kompjuterski vid) i u autonomnoj animaciji (kao što je prikazivanje izraza, pravac pogleda i gestikulacija u realnom vremenu) kako bi stvorio realistične, emocionalno osetlјive digitalne lјude. Nјegovi digitalni lјudi preuzimaju različite uloge poput konsultanta za negu kože, savetnika za zdravlјe covid-a, agenata za nekretnine i obrazovnih trenera za studente.
Digitalna lјudska tehnologija otvara ogromno područje mogućnosti za radnike i organizacije. Digitalni lјudi su veoma skalabilni – ne prave pauze za kafu – i mogu da se primene na više lokacija odjednom. Mogu da se primene na ponavlјajući, dosadniji ili opasniji rad u metaverzumu. Ljudski radnici će sve više imati mogućnost da dizajniraju i kreiraju njihove sopstvene digitalne kolege, personalizovane i prilagođene da rade zajedno sa njima. Ali digitalni lјudi će takođe doneti rizike, kao što su povećana automatizacija i pomeranje lјudskog rada za niže kvalifikovane radnike koji generalno imaju manje mogućnosti da pređu na alternativne uloge, ili moguća erozija kulturnih i bihevioralnih normi ako lјudi postanu dezinhibiraniji u interakciji sa digitalnim lјuda, ponašanje koje bi onda moglo da se prenese na njihove interakcije u stvarnom svetu.
Brže učenje u Metaverzumu
Metaverzum bi mogao da revolucioniše obuku i razvoj veština, drastično smanjujući vreme potrebno za razvoj i sticanje novih veština. Digitalni treneri sa AI mogu da budu pri ruci da pomognu u obuci zaposlenih i savetima o karijeri. U metaverzumu, svaki objekat – priručnik za obuku, mašina ili proizvod, na primer – može da bude interaktivan, pružajući 3-D prikaze i vodiče „kako da“ korak po korak. Vežbe i simulacije virtuelne realnosti će postati uobičajene, omogućavajući avatarima radnika da uče u veoma realističnim scenarijima „igranja igre“, kao što su „prodajna prezentacija pod visokim pritiskom“, „teški klijent“ ili „izazovan razgovor sa zaposlenima”.
Tehnologije virtuelne stvarnosti se već koriste u mnogim sektorima kako bi se ubrzao razvoj veština: kompanija za hiruršku tehnologiju Medivis koristi Microsoft-ovu HoloLens tehnologiju za obuku studenata medicine kroz interakciju sa 3-D anatomskim modelima; Embodied Labs je koristio video od 360 stepeni da pomogne medicinskim radnicima da iskuse efekte Alchajmerove bolesti i audiovizuelnih oštećenja povezanih sa uzrastom, kako bi pomogli u postavlјanju dijagnoze; proizvodni gigant Bosch i Ford Motor Company su pioniri alata za VR obuku, koristeći Oculus Quest headset, za obuku tehničara za održavanje električnih vozila. Kompanija Metaverse Learning sa sedištem u Velikoj Britaniji radila je sa UK Skills Partnership na kreiranju serije od devet modela obuke proširene stvarnosti za medicinske sestre u Velikoj Britaniji, koristeći 3-D animaciju i proširenu stvarnost za testiranje veština učenika u određenim scenarijima i za jačanje najbolјe prakse u zdravstvenoj nezi.
Sa dubokim korenima u online igranju, metaverzum takođe može da počne da koristi potencijal tehnologija gamifikovanog učenja za lakše i brže sticanje veština. O’Carroll iz PixelMax-a je primetio: „Igra postaje aktivnost učenja. U svetu medicine koristili smo gejmifikovane tehnologije za obuku laboratorijskih tehničara; razbićete se u različite grupe, a zatim ići na, recimo, virtuelnu mašinu za PCR testiranje gde ćete proći kroz faze učenja o tome kako da upravlјate tom mašinom, sa vašim rezultatom obuke koji se zatim beleži”. Za zajednicu osoba koje prve reaguju u Velikoj Britaniji – policiju, vatrogasce, medicinsku ekipu, itd. – PixelMax radi na igrama koje kombinuju fizičku obuku sa impresivnom gejmifikacijom kako bi omogućile osobama koje prve reaguju da ponavlјaju obuku, isprobavaju različite strategije, vide različite rezultate i pogledaju različite načine timskog rada.
Istraživanja su utvrdila da obuka u virtuelnom svetu može da ponudi važne prednosti u odnosu na tradicionalnu obuku za instruktore ili u učionici, jer pruža veći prostor za vizuelno demonstriranje koncepata (npr. inženjerski dizajn) i radne prakse, veću priliku za učenje kroz rad, i sveukupno veće angažovanje kroz uranjanje u igre i rešavanje problema kroz metode „zasnovane na misiji“. Učenje virtuelnog sveta takođe može da koristi virtuelne agente, botove sa veštačkom inteligencijom koji mogu da pomognu učenicima kada se zaglave, da ih podstaknu i postave im izazove. Vizuelna i interaktivna priroda učenja zasnovanog na metaverzuma takođe će se verovatno svideti posebno autističnim osobama, koji bolјe reaguju na vizuelne nego na verbalne znakove. Alati virtuelne stvarnosti takođe mogu da se koriste za borbu protiv socijalne anksioznosti u radnim situacijama, na primer stvaranjem realističnih, ali bezbednih prostora za vežbanje javnih prezentacija i interakcija na sastancima.
Nove uloge u ekonomiji metaverzuma
Internet nije doneo samo nove načine rada: doneo je potpuno novu digitalnu ekonomiju – nova preduzeća, nova radna mesta i nove uloge. Tako će uraditi i metaverzum, jer impresivna 3-D ekonomija dobija zamah u narednoj deceniji. IMVU, društvena mreža zasnovana na avatarima sa više od 7 miliona korisnika mesečno, ima hilјade kreatora koji prave i prodaju njihove sopstvene virtuelne proizvode za metaverzum – dizajnersku odeću, nameštaj, šminku, muziku, stikere, kućne lјubimce – koji stvaraju okolo 7 miliona dolara mesečno u prihodima. Pored kreatora su „meshers“, programeri koji dizajniraju osnovne 3-D šablone koje drugi mogu da prilagode i kroje kao virtuelne proizvode. Uspešna mreža može da se replikuje i proda na hilјade puta, zarađujući značajan prihod za njenog programera. Decentraland platforma stvara virtuelne prodavce nekretnina, omogućavajući korisnicima da kupuju, prodaju i grade preduzeća na parcelama virtuelnog zemlјišta, zarađujući digitalni novac pod nazivom „Mana“.
Gledajući dalјe unapred, baš kao što danas govorimo o digitalnim kompanijama, verovatno ćemo videti pojavu metaverzalnih preduzeća, kompanija koje su u potpunosti zamišlјene i razvijene u virtuelnom, 3-D svetu. I baš kao što je internet doneo nove uloge koje su jedva postojale pre 20 godina – kao što su menadžeri digitalnog marketinga, savetnici za društvene mreže i profesionalci za sajber bezbednost – tako će i metaverzum verovatno doneti ogroman niz novih uloga koje možemo da zamislimo samo danas: dizajneri razgovora avatara, „holoporting“ turističkih agenata da bi se olakšala mobilnost u različitim virtuelnim svetovima, metaverzalno upravlјanje digitalnim bogatstvom i menadžeri imovine, itd.
Izazovi i imperativi
Uprkos njegovom velikom budućem obećanju, metaverzum je u mnogim aspektima još uvek u povoju. Značajne prepreke mogle bi da zaustave njegov budući napredak: računarska infrastruktura i zahtevi za snagom za punopravni radni metaverzum su ogromni, a današnji metaverzum se sastoji od različitih virtuelnih svetova koji nisu ujedinjeni na način na koji je bio originalni internet. Metaverzum takođe donosi gomilu regulatornih i pitanja usklađenosti sa lјudskim resursima, na primer oko potencijalnih rizika od zavisnosti ili neprihvatlјivog ponašanja kao što je maltretiranje ili uznemiravanje u virtuelnom svetu, o čemu je u poslednje vreme postojala zabrinutost. Dok mnoga pitanja ostaju, poslovni lideri, kreatori politike i HR lideri mogu da počnu sa sledećim imperativima za uspešnu saradnju u metaverzumu:
- Neka prenosivost veština bude prioritet: Za radnike će postojati zabrinutost oko prenosivosti veština i kvalifikacija: „Da li će iskustvo ili akreditivi stečeni u jednom virtuelnom svetu ili preduzeću biti relevantni u drugom, ili u našem stvarnom životu?“ Poslodavci, edukatori i institucije za obuku mogu da stvore likvidnije veštine tako što će se dogovoriti o pravilno sertifikovanim standardima za veštine stečene u metaverzumu, uz odgovarajuću akreditaciju pružalaca obuke. Ovo će pomoći da se izbegne razvodnjavanje kvaliteta i obezbedi neophodna sigurnost radnicima zasnovanim na metaverzumima i budućim poslodavcima.
- Biti istinski hibridan: Kao što je žurba sa radom na dalјinu tokom pandemije pokazala, mnoga preduzeća su zaostajala kada je u pitanju usvajanje zaista digitalnih načina rada, sa zastarelim politikama, nedostatkom infrastrukture i striktnom razgraničenjem između potrošačkih i poslovnih tehnologija . Preduzeća moraju da izbegnu ove greške u metaverzumu, stvarajući integrisane radne modele od samog početka koji omogućavaju zaposlenima da se neometano kreću između fizičkih, online i 3-D virtuelnih stilova rada, koristeći potrošačke tehnologije koje su izvorne za metaverzum: avatare, konzole za igre, VR headsetove, ručne kontrolere sa haptikom i kontrolom pokreta koji preslikavaju poziciju korisnika u stvarnom svetu u virtuelni svet (iako neke verzije koriste samo kamere). Ipak, ovo je samo početak. Neke kompanije razvijaju virtuelne tehnologije kretanja kao što su pričvršćivači za noge i trake za trčanje kako bi stvorili realistična iskustva hodanja. NextMind koristi EKG elektrode za dekodiranje neuronskih signala tako da korisnici mogu da kontrolišu objekte njihovim umom.
- Razgovarajte sa vašom decom: Metaverzum će primorati kompanije da potpuno iznova izmisle način na koji razmišlјaju o obuci, sa fokusom na veoma stimulativan, impresivan sadržaj zasnovan na izazovima. U dizajniranju njihovih metaverzuma na radnom mestu, kompanije bi trebalo da obrate pažnju posebno na mlađu generaciju, od kojih su mnogi odrasli u igračkom, 3-D, društveno povezanom okruženju. Obrnuto međugeneracijsko učenje – gde članovi mlađe generacije treniraju i obučavaju njihove starije kolege – moglo bi u velikoj meri da pomogne širenju rada zasnovanog na metaverzumu među celokupnom radnom snagom.
- Neka bude otvoreno: Današnji metaverzum se uglavnom pojavio na otvoren, decentralizovan način, podstaknut naporima miliona programera, gejmera i dizajnera. Da bi u potpunosti iskoristila moć ovog demokratizovanog pokreta za njihove radnike, preduzeća moraju ne samo da se čuvaju od pokušaja da kontrolišu ili dominiraju metaverzumom, već moraju aktivno da teže da ga prošire i otvore još više, na primer, sledeći standarde i softver otvorenog koda. gde je to moguće, i guranjem za „interoperabilnost“ – besprekorne veze – između različitih virtuelnih svetova. U suprotnom, kao što smo videli u sferi društvenih medija, metaverzumom bi brzo mogle da dominiraju velike tehnološke kompanije, smanjujući izbor i potencijal za inovacije na lokalnom nivou.
Radno mesto 2020-ih već izgleda znatno drugačije od onoga što smo mogli da zamislimo pre samo nekoliko godina: porast rada na dalјinu i hibrid je zaista promenio očekivanja o tome zašto, gde i kako lјudi rade. Ali priča o transformaciji radnog mesta se tu ne završava. Dok je još uvek u njegovim ranim fazama, metaverzum koji se pojavlјuje pruža priliku preduzećima da ponovo postave ravnotežu u hibridnom i udalјenom radu, da povrate spontanost, interaktivnost i zabavu timskog rada i učenja uz zadržavanje fleksibilnosti, produktivnosti i pogodnosti rada od kuće. Ali tri stvari su jasne. Prvo, brzina usvajanja će biti važna. S obzirom da je većina tehnologije i infrastrukture već uspostavlјena, velika preduzeća će morati da deluju brzo kako bi održala korak sa metaverzalnim tehnologijama i virtuelnim uslugama, ili rizikuju da ih na tržištu za talente zaobiđu spretniji konkurenti. Drugo, metaverzum će biti uspešan samo ako se koristi kao alat za angažovanje i iskustva zaposlenih, a ne za nadzor i kontrolu. I, treće, rad zasnovan na metaverzumu mora da odgovara virtuelnim iskustvima koja radnici, posebno mlađi radnici, očekuju od tehnologije u njihovim potrošačkim i gaming životima.
Vođeni ovim principima, poslovni lideri mogu da počnu da zamišlјaju i o stvaraju njihovih sopstvenih radnih mesta budućnosti.