Appleove bežične slušalice AirPods imaju potencijal funkcionisati kao slušna pomagala za odrasle s blagim do umerenim gubitkom sluha. Pokazala je nova naučna studija koja je u nizu testova uporedila te slušalice s tradicionalnim slušnim pomagalima.
Rezultati istraživanja mogli bi promeniti živote miliona ljudi koji trenutno ne koriste slušna pomagala, zbog visoke cene ili zbog društvene stigme koja ih prati. S druge strane, komercijalne bežične slušalice nemaju problem s takvom stigmom.
Ove bežične slušalice naravno nisu savršene, ali bile bi dobra polazna tačka za mnoge pacijente koji nemaju pristup profesionalnim slušnim pomagalima. Oni će videti povećanje kvalitete života čak i s ovim slušalicama. Smatra otorinolaringolog Yen-Fu Cheng iz Taipei Veterans General Hospital u Tajvanu.
Za potrebe istraživanja 21 učesnik s blagim do umerenim gubitkom sluha testiran je s vrhunskim slušnim pomagalima. Osnovnim slušnim pomagalima (čija je cena 1.500 dolara) te slušalicama AirPods Pro (od 249 dolara) i AirPods 2 (od 129 dolara). Slušalice AirPods bile su povezane s Appleovim uređajima iPhone koji su imali instaliranu aplikaciju za pojačavanje buke iz okoliša pod nazivom Live Listen.
U testovima, kratke rečenice su čitane volonterima, koji su zatim zamoljeni da ih ponove.
U bučnim okruženjima, ako buka nije dolazila ispred slušatelja, AirPods Pro pokazao se uporedivim performansama s vrhunskim slušnim pomagalima. U tihim okruženjima AirPods Pro prošao je nešto lošije od vrhunskih slušnih pomagala, a otprilike jednako dobro kao i osnovna slušna pomagala.
AirPods 2, s druge strane, nije bio tako dobar kao slušna pomagala u tihim ili bučnim scenarijima. Ali su ipak bili bolja pomoć, nego da pacijent nema nikakvo slušno pomagalo.
U bučnim okruženjima, kada je izvor buke bio ispred volontera, niti jedan model AirPoda nije pomogao sudionicima da bolje čuju.
Dok AirPods 2 i AirPods Pro imaju tehnologiju Live Listen koja pojačava zvukove. Samo Pro model ima aktivno poništavanje buke, koje otkriva i blokira neke vanjske zvukove. Utoliko bi se mogla objasniti i razlika između dva seta bežičnih slušalica u performansama kod osoba s blagim ili umerenim gubitkom sluha.
To se može odnositi na putanje kojima putuju zvučni talasi. Kao i na napredni algoritam za obradu signala vrhunskih slušnih pomagala. Nadajmo se da će ovo otkriće nadahnuti inženjere da dizajniraju slušna pomagala i proizvode za posebno pojačanje zvuka. Koji su osetljiviji u određenim smerovima, rekao je bioinženjer Ying-Hui Lai s Nacionalnog univerziteta u Tajvanu.
Osim visoke cene profesionalnih slušnih pomagala, korisnici se mogu brinuti da će zbog njih izgledati staro. Takođe zahtevaju višestruke posete zdravstvenim radnicima radi postavljanja i ugađanja. Kao rezultat toga, čak 75 posto ljudi u SAD-u s oštećenjem sluha ne koristi ova pomagala.
Bežične slušalice stoga bi bile pristupačnija alternativa, a njihov broj samo raste i softver im je lako nadogradiv te omogućuje i nove odlike prilikom nadogradnji.
Naučnici misle da bi njihov rad zapravo mogao podstaknuti proizvođače da uključe odlike za pomoć osobama s oštećenjem sluha. Kao i opcije za poboljšanje zvuka muzike i podcasta. Smatraju i da bi bilo važno uvesti neku vrstu regulatorne procedure za označavanje onih slušalica koje bi pomogle i onih koje ne bi pomogle nagluhim osobama.